Bamija se preporučuje u raznim redukcijskim dijetama
Bamija (Hibiscus esclentus L. Abelmoschus esculentus L.) pripada porodici sljezova (Familiae Malvaceae).
Prirodni je aromatik, afrodizijak, antispazmodik, digestiv, dijaforetik, diuretik, insekticid, kolorant, mucilaginoz, stimulant, vitaminozant.
Druga imena bamije su: gombo, gumbo, grčki rog. Engleski naziv joj je musk mallow; francuski: gombo, okra; njemački: Essbarer Eibisch, Ladyfinger, Okra, slovenski: okra; talijanski: okra.
Bamija je porijeklom iz Abesinije i istočne Indije, ali neki podaci govore i o plantažnom uzgajanju u 12. stoljeću prije rođenja Isusa Krista u Egiptu, tačnije na području Etiopije, od koje su se rabile sjemenke za kavu i ulje kao i za jelo, piše Glas Slavonije.
Bamija se danas uzgaja kao povrće, iako prema botaničkim osobinama ne spada u povrće, nego u voće. Bamija je trajni drvenasti grm, visine do jednog metra. Listovi su dlanasto nazubljeni i smješteni na ograncima stabljike.
Zapadna narodna medicina koristi bamiju kao: afrodizijak, antispazmodik, aromateraput. Koristi se i za liječenje zadaha, za jačanje muške potencije, grčeva, jačanje slabog želuca, slabih živaca, za jelo itd. U Egiptu sjeme koriste za liječenje želuca, živaca, za jačanje muške potencije te kao insekticid.
Ljekovito djelovanje
Ljekovito djelovanje bamije kod bolesti želuca i crijeva pokazuje vidljive rezultate te je kao jelo preporučena u raznim redukcijskim dijetama za obnavljanje probavnog sustava. Pojačava apetit i potiče funkcioniranje želuca. Zbog bogatstva raznim vitaminima dobro djeluje na bolesti izazvanima pomanjkanjem vitamina.
Bamija je poznati kolorant koji se u kulinarstvu koristi za bojanje jela (riža, umaci). Sjemenke su dobar antispazmodik za umirenje grčeva. Korijen bamije sadrži veće količine sluzi te se koristi za vanjsku upotrebu kod liječenja bolesti kože, a ekstrakt.
Kućna biljna apoteka
Bamiju možemo konzervirati u soku od paradajza kao kiselo povrće. Sušenu bamiju možemo kuhati u raznim jelima.
Čaj (za bolest želuca i kod probavnih smetnji) pripremamo tako da list bamije isjeckamo u količini jedne jušne žlice i prelijemo s 2 dl kipuće vode, poklopimo, pustimo da odstoji pola sata i procijedimo. Upotreba: pijemo tri puta dnevno po šalicu čaja. U vrtu bamija cvjeta u maju i junu.
Ljekoviti sadržaj: na 100 g svježe bamije ima 140 kJ ili 33 kal, u plodovima ima dosta dušičnih spojeva, eteričnih ulja, masti, vitamina itd. Listovi stabljike sadrže dosta sluzi. Više pročitajte na Glas Slavonije.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.