Bakterije počistile Meksički zaljev

Radiosarajevo.ba
Bakterije počistile Meksički zaljev

U pet mjeseci nakon eksplozije na platformi Deepwater Horizon u Meksičkom zaljevu 2010., bakterije su pojele i uklonile oko 200 hiljada tona nafte i plina koji su iscurili u more, pokazala je nova studija naučnika sa Univerziteta u Rochesteru i Texas A&M Universityja.

Tim stručnjaka analizirao je prikupljene podatke kako bi utvrdio ne samo količine zagađenja koje su bakterije razgradile već i kako se ovaj proces mijenjao s vremenom, prenosi Tportal.hr.

"Značajne količine istekle nafte i plina zadržale su se oko kilometar ispod površine mora. Čini se da su bakterije koje se hrane ugljikovodicima obavile dobar posao i uklonile većinu materijala koji su zaostali u tim slojevima", rekao je koautor istraživanja John Kessler sa Univerziteta u Rochesteru.

Rezultati, koji su objavljeni u časopisu Environmental Science and Technology, predstavljaju prva mjerenja ključna za razumijevanje uticaja ove, ali i budućih mogućih havarija.

Kessler kaže da je njihova studija također pokazala da su sredstva za razgrađivanje korištena u Meksičkom zaljevu pomogla mikroorganizmima da konzumiraju oslobođene ugljikovodike mada njihov uticaj na okoliš još treba istražiti.

Prema mjerenjima tima konzumacija plina i nafte prestala je u septembru 2010., pet mjeseci nakon eksplozije na Deepwater Horizonu. "Za sada nije jasno znači li to da je ova velika gozba tada završila ili su mikroorganizmi jednostavno uzeli pauzu prije nego što će prijeći na desert i kafu", rekao je Kessler.

"Naši podaci pokazuju da je nakon septembra 2010. u istim slojevima zaljeva ostalo još oko 40 posto isteklih ugljikovodika, dakle da je hrana i dalje bila dostupna za nastavak gozbe. Međutim, nepoznata nam je lokacija ovih tvari kao i odgovor na pitanje jesu li se one biohemijski transformirale", dodao je.

Nažalost, novo je istraživanje otkrilo da ovaj proces ima i neke negativne posljedice. Naime, bakterije kada se hrane naftom i plinom troše kisik, a ispuštaju ugljen dioksid kao što to rade ljudi kada dišu. Kisik se ponovno troši kasnije kada bakterije ugibaju i raspadaju se. Tim je upravo na temelju smanjenja razina kisika uspio procijeniti koliko su nafte i plina i kojom brzinom pojeli mikroorganizmi.

 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije