Azija: Svaki četvrti muškarac priznao da je silovao partnericu

Tekst preuzimamo sa Manjine.ba, portala za sve manjinske i deprivilegirane skupine.

Skoro svaki četvrti muškarac u šest azijskih zemalja je priznao da je bar jednom silovao svoju partnericu, pokazalo je istraživanje UN-a. Autorica istraživanja Emma Fulu govori za Deutsche Welle o pozadini te pojave.

Istraživanje se temelji na anonimnim intervjuima s više od 10.000 muškaraca u dobi između 18 i 49 godina, a koji su vođeni u Bangladešu, Kini, Kambodži, Indoneziji, Šri Lanki i Papui Novoj Gvineji. Svaki deseti ispitanik je priznao da je bar jednom na seksualni odnos primorao neku ženu s kojom nije bio u vezi. A svaki četvrti ispitanik je kazao da je svoju suprugu ili prijateljicu bar jednom silovao.

Rezultati istraživanja su objavljeni 10. septembra 2013., istog dana kad je i sud u Indiji proglasio četvoricu muškaraca krivima za okrutno silovanje i ubojstvo jedne studentice u decembru 2012. Smrt ove 23-godišnjakinje je izazvala prosvjede po cijeloj zemlji, koji su trajali sedmicama, a rezultirali pooštrenjem zakona protiv seksualnog nasilja u Indiji. No u razgovoru za Deutsche Welle autorica ovog istraživanja Emma Fulu ističe da isključivo pravne posljedice nisu dovoljne.

DW: Koji su značajni faktori zbog kojih se muškarci tako lako odlučuju na nasilje nad ženama?

Emma Fulu: Istraživanje pokazuje da postoje brojni faktori koji muškarce upućuju na nasilje nad ženama. U to pripadaju neravnopravnost muškaraca i žena, opće prihvaćanje određenog načina ponašanja muškaraca koje dopušta nasilje. Osim toga, muškarci su često već i sami proživjeli nasilje, posebno u djetinjstvu. Općenito ćete u našoj studiji naći primjere u kojima muškarci sami jasno priznaju da su nasilni prema ženama i koji na žene gledaju kao manje vrijedne. Ili koji su sami doživjeli zlostavljanje ili bili svjedocima nečeg takvog. Mnogi se hvale time da su tjelesno žilavi, seksualno sposobni i da su nadmoćni u odnosu na žene.

DW: U kojoj mjeri su rezultati ovog istraživanja pouzdani ili reprezentativni?

Emma Fulu: Muškarcima na primjer nisu postavljana općenita pitanja o 'nasilju' ili o 'silovanju', nego smo ih više pitali o konkretnim reakcijama i načinima ponašanja. Osim toga, u istraživanju su primijenjene nove tehnike kako bi se poboljšala tačnost podataka. I konačno, uspoređivane su izjave muškaraca s istraživanjima u kojima su izjave davale žene, i gdje one govore o tomu što su one doživljavale kao žrtve.

DW: Zbog čega su za ispitivanje izabrane baš ove konkretne zemlje?

Emma Fulu: Mjesta za istraživanje su izabrana kako bi odražavala različitosti Azijsko-pacifičke regije. Izabrali smo južnu Aziju, istočnu Aziju i prostor Tihog oceana, među njima dvije regije u kojima su donedavno vladali sukobi. Općenito smo birali zemlje u kojima je do sad provođeno malo takvih istraživanja.

DW: I koja je glavna poruka istraživanja?

Emma Fulu: Glavna je poruka da se nasilje može izbjeći. Istraživanje je potvrdilo koliko je važna prevencija. Ako promatramo starosnu dob u kojoj su neki muškarci primijenili nasilje, to nam pokazuje da moramo već jako rano početi raditi s mladićima. Moramo im pokazati pozitivne uzore, kako se ponašaju muškarci. Treba se više potruditi da bi se spriječilo nasilje nad ženama. To je naš glavni savjet. Jer velika rasprostranjenost nasilja pokazuje da kazneni progon sam nije dovoljan. Rezultati istraživanja pokazuju da se većina faktora, zbog kojih uopće muškarci primjenjuju nasilje, može promijeniti. A u istraživanju smo dobili nove naznake i to od samih muškaraca, što i gdje treba mijenjati.

DW: Naučnici su u svim zemljama u kojima su provođene ankete otkrili da je silovanje intimnih partnera više rasprostranjeno nego silovanje drugih žena. Kako to interpretirate?

Emma Fulu: To je vrlo važan pokazatelj koliko je važno silovanje u braku tretirati kao kazneno djelo. U mnogim ovim zemljama silovanje u braku još se uvijek kazneno ne progoni. A ni priznanje silovanja nema nikakvih pravnih posljedica. No osim na odgovarajućem pravnom okviru, moramo raditi i na tomu da se promijeni način razmišljanja. Na primjer mišljenja da muškarci imaju pravo na tijelo neke žene čak i bez njezinog pristanka. Osim toga, treba promicati zdravi i nenasilni oblik seksualnosti.

DW: Šta moraju činiti azijske zemlje da bi se učinkovito borile protiv silovanja?

Emma Fulu: Moramo raditi na tome da se muškarcima pokaže kako se muškarcem može biti i na nenasilan način, pun ljubavi. Osim toga, moramo se boriti protiv nasilja nad djecom i promovirati zdravu  porodicu. Na koncu, moramo osigurati punu ravnopravnost žena i djevojčica kao i ukinuti spolnu diskriminaciju.

Emma Fulu radi u 'Partnerima za prevenciju', zajedničkom istraživačkom programu raznih organizacija UN-a za prevenciju specifičnog spolnog nasilja u području Azijsko-pacifičke regije.