Zašto psi imaju veći mozak od mačaka

Biti socijalno hajvanče ima i svoje prednosti, ako nište donosi vam (vašoj vrsti) veći mozak. Proučavanje više od 500 vrsta sisara došlo se do zaključka kako životinje koje žive u socijalnim grupama imaju veći mozak od samotnjaka.

Evolucionarni biolozi dugo su pretpostavljali kako se veličina mozga kod sisara povećavala na manje-više skladan način, gdje je svaka vrsta tokom vremena dobila otprilike isto pojačanje u odnosu na veličinu tijela. Ipak, istraživači sa Oxforda, Susanne Shultz i Robin Dunbar, - u svojoj novoj studiji otkrivaju da je istina dosta komplikovanija te da društvenost određenih vrsta određuje veličinu mozga.

Naravno, što i nije neko iznenađenje, mozak primata je tokom vremena najviše rastao. Za njima slijede konji, delfini, kamile te psi. Sva ova stvorenja imaju jednu zajedničku crtu - teže da žive u stabilnim društvenim grupama. Samotnjaci, uključujući sve - od mačke do nosoroga, pokazali su znatno sporiji rast mozga u istom evolucijskom periodu. Istraživači vjeruju da to znači da biti društven zahtijeva veće "mozganje" kako bi se moglo izboriti sa svim izazovima koje društvo donosi.

"Ovo istraživanje obara uvriježeno vjerovanje da se mozak povećao kod svih sisara. Umjesto toga, grupe jako društvenih životinja prošle su mnogo brži rast mozga, za razliku od samotnjaka. Ovo sugeriše da suradnja i koordinacija potrebne za život u grupi mogu biti priličan izazov te su, usljed toga, neki sisari morali razviti veće mozgove kako bi se uspjeli nositi sa svim zahtjevima socijalizacije", kaže dr. Shultz .

Mačke - evolucijski izuzetak
Njen kolega istraživač - profesor Dunbar kaže da je posebno zanimljivo to što mačke još uvijek imaju relativno mali mozak, uprkos stimulativnom uticaju grupa u kojima žive.

"Po prvi put je bilo moguće dočarati pravu dužinu evolucijskog procesa za proučavanje razvoja mozga. Zanimljivo je vidjeti da i životinje koje imaju kontakt sa ljudima, poput mačaka, zbog nedostatka društvenosti imaju manji mozak od pasa i konja", kaže Dunbar.