Zašto je dobro živjeti u nordijskim zemljama?

Zašto je tako dobro živjeti u skandinavskim zemljama?

Mala nejednakost, velika socijalna mobilnost i snažna socijalna država - po tome su prepoznatljive države ovog dijela svijeta.

"Većina ljudi misli da društva u kojima postoje besplatno zdravsto i obrazovanje znači povećanje poreza do mjere koja može ugroziti razvoj. Ali, ja mislim da nordijske zemlje pokazuju manju nejednakost u odnosu na druge zemlje u svijetu. Istovremeno postoje jednake mogućnosti za iskorištavanje talenta. To znači da se ljudi ne zapostavljaju i da ekonomija sve više postaje konkurentna", objasnio je predsjednik Svjetskog ekonomskog foruma Børge Brende.

Među razvijenim državama, nejednakost u prihodima je najmanja upravo na sjeveru Europe. I nejednakost između polova je najmanja u svijetu.

Svi imaju besplatno zdravstvo, kvalitetno obrazovanje i krov nad glavom. Skoro svi imaju završenu srednju školu.

"Djeca, njih 99 posto, u Finskoj pohađaju javne škole. Imaju jednake mogućnosti. Svako dijete ima pristup kvalitetnom obrazovanju. Zamislite kakva je to pokretačka snaga za državu! Kada uporedimo kapitalizam sa talentom, onda niste bolji u tretiranju talenta i pružanju visokokvalitetnog obrazovanja za svu djecu. To pokazuje da se novac mora trošiti strateški. Mislim da je to model od kojeg moramo učiti. A ne trebamo zaboraviti da su ove zemlje bile među najsiromašnijim u Europi više od stotinu godina", podsjetio je Brende.

Kako je kazao, zbog toga su odlučili omogućiti univerzalno besplatno obrazovanje. Naglasio je da je veliki fokus bio na borbi protiv korupcije dodavši:

"Veliki broj žena je dobio priliku za zaposlenje i to mnogo više u poređenju sa drugim državama. Ako 70, 80 ili 90 posto stanovništva čini radnu snagu, onda ste produktivniji, što znači da možete osigurati besplatno obrazovanje i visokokvalitetno zdravstvo."

Radnici su među najedukovanijima i najplaćenijima u svijetu. Imaju odličnu ravnotežu između radnih i drugih životnih aktivnosti.

U Švedskoj samo jedan posto ljudi radi više od 50 sati sedmično. Mogu iskoristiti pola godine od trenutnog zaposlenja da bi pokrenuli svoj biznis. Riječ je o neplaćenom periodu nazvanom tjänstledighet. Ako ne uspiju u poslovnoj inicijativi, mogu se vratiti na staro radno mjesto.

Prema riječima predsjednika Svjetskog ekonomskog foruma, poslovni neuspjeh nije problem u skandinavskim zemljama jer uvijek postoji mogućnost zaposlenja negdje drugo.

"To mijenja strukturu ekonomije vrlo brzo... Kada ste suočeni sa Četvrtom industrijskom revolucijom, morate se mijenjati. Ponekad to ne morate raditi. To je mnogo lakše raditi ako imate siguran sistem. Nekad se to smatra nedostatkom, ali je uglavnom prednost za konkurentnost", istakao je Brende.

Mnoge zemlje ne žele prihvatiti nordijski model jer se boje prevelikih troškova. Ali, Brende smatra da je najskuplji onaj sistem koji ne pruža mogućnost djeci za kvalitetno obrazovanje.

"Samo zamislite koliko talenata gubi takav sistem. Ako sagledate porez na prihod u Norveškoj, mnogo su viši nego u drugim državama gdje morate plaćati obrazovanje i gdje je obrazovni sistem vrlo podijeljen", dodao je.

Očekuje se da će se ekonomski razvoj u ovom dijelu svijeta usporiti tokom ove godine. Suočava se sa velikim izazovima kao što su migracije i integracije. U Švedskoj su 2015. pooštreni kriteriji za traženje azila.

Nordijski tip patriotizma podrazumijeva povjerenje među ljudima, integritet i  transparentnost.

"Kada Norvežani obilježavaju svoj Nacionalni dan 17. maja, ne možete vidjeti vojnike. Možete vidjeti učenike na ulicama koji nose nacionalne zastave. Oni slave slobodu govora, demokratiju i inkluzivnost. Na taj način se stvara zajedništvo u zemlji... Prosperitet tvog komšije znači prosperitet i za tebe", zaključio je predsjednik Svjetskog ekonomskog foruma Børge Brende.

Nordijski model je lekcija kako se boriti protiv nejednakosti, kako biti konkurentan sa jakom socijalnom državom i kako zaštititi radnička prava, navode iz Svjetskog ekonomskog foruma.