Vrane razlikuju ljudske glasove

Vrane uspješno raspoznaju poznate od nepoznatih glasova ljudi, kao i pozive prijateljskih ptica od ostalih vrsta, pokazala su nova istraživanja.

Ove sposobnosti omogućuju inteligentnim vranama da uspijevaju u urbanom okruženju. U studiji koja je predstavljena u časopisu Animal Cognition tim stručnjaka pod vodstvom Claudije Wascher sa Univerziteta u Beču koristio je snimke glasova ljudi i čvoraka kako bi istražio reakcije vrana.

Naučnici već duže znaju da su vrane izuzetno inteligentne ptice. Primjerice, u gradovima znaju bacati orahe pred automobile kako bi ih pregazili i polomili im ljuske. No većina dosadašnjih studija bavila se njihovim sposobnostima da prepoznaju i komuniciraju s jedinkama vlastite vrste, prenosi Tportal.hr.

"U gradovima vrane žive zajedno s čvorcima, svrakama, galebovima i ljudima", rekla je Wascher i dodala: "Neki od tih ljudi su im vrlo naklonjeni i hrane ih, dok drugi znaju biti neugodni i tjerati ih. Ima čak i ljudi koji ih love".

Kako bi otkrili mogu li razlikovati različite ljude i ptice, tim je pratio ponašanje osam crnih vrana koje žive u volijerama univerziteta. Ptice svaki dan hrane isti ljudi. Tim je snimio kako petoro njih kaže hej, a zatim kako istu riječ kaže petoro ljudi koji nikada prije nisu bili u kontaktu s odabranim vranama. Kada su vranama pustili nepoznate glasove, one su reagirale mnogo intenzivnije – dizale su glave i okretale se prema zvučniku.

"Budući da ljudi mogu biti ozbiljna prijetnja vranama, važno je da budu na oprezu kada čuju nepoznate glasove", objasnila je Wascher.

Isti eksperiment bečki su naučnici ponovili s glasovima čvoraka koji su s njima dijelili volijere. Vranama su pustili kratke pozdrave poznatih i nepoznatih čvoraka. U ovom eksperimentu rezultat je bio suprotan – snažnije su reagirale na poznate ptice.

Wascher kaže da ovaj ishod pokazuje da se vrane udružuju u timove s jedinkama izvan svoje vrste. "Već od ranije znamo da Corvidae (porodica vrana) biraju vrste s kojima će sarađivati", rekla je.

Ranija istraživanja pokazala su da se vrane, kada tragaju za hranom ili rješavaju neke zadatke, znaju udruživati s nekim jedinkama, dok druge izbjegavaju. "Moguće je da nešto slično funkcionira i izvan njihovih vrsta", zaključila je Wascher.

Vrane (Corvidae) su porodica ptica koje žive širom svijeta i sastavljene su od 23 roda i preko 120 vrsta, od čega na rod gavrana (Corvus) otpada više od jedne trećine. Oportunisti su i hrane se sjemenkama, voćem, lešinama, beskralježnjacima i malenim sisavcima. U gradovima njihov jelovnik uključuje i kruh, tjestenine i brojne druge ostatke koje ljudi bacaju. Partnerske veze su im vrlo snažne, a često i doživotne. U testovima s ogledalima pokazale su da imaju svijest o sebi, a također je poznato da znaju izrađivati oruđa, što se do nedavno pripisivalo isključivo ljudima i nekim višim sisavcima.