Top-10 novih vrsta

Od početka 18. stoljeća, kada je stvoren sistem kategoriziranja svih poznatih vrsta životinja i biljaka, oko dva miliona vrsta je imenovano, opisano i klasificirano, dok možda i do 100 miliona vrsta još čeka da bude otkriveno.

Šta je zajedničko skačućim žoharima, pijavici ogromnih zuba i gljivama koje svijetle žutozelenom bojom? Uglavnom samo to da su to neke od novih živih vrsta, opisanih tokom 2010., i posebno izdvojenih na popis Top-10 novih vrsta, izvještava VoA, a prenosi Fena.

Entomolog Quentin Wheeler na čelu je Međunarodnog instituta za istraživanje vrsta pri Državnom univerzitetu Arizone, koje svake godine objavi popis deset "naj" novih vrsta. On kaže da se ono što tih deset vrsta predstavlja može sažeti u jednu riječ: "Neznanje! Mislim da svake godine taj popis samo naglasi koliko malo znamo o životu na Zemlji".

Među novim vrstama, otkrivenim širom svijeta, nalazi se i mikrob koji "jede" hrđu – odnosno željezni oksid - a koji je bio otkriven na legendarnoj olupini potonulog broda Titanic, gdje je formirao visuljke nalik stalaktitima.

Tu je i dvometarski gušter s Filipina, koji se hrani voćem, zatim cvrčak koji oprašuje jednu vrlo rijetku orhideju na arhipelagu Mascarene, u Indijskom okeanu, pa skačući žohar iz Južne Afrike, kao i dvije vrlo upadljive gljive, kaže Wheeler.

"Gljiva koja je non-stop bioluminiscentna, a pojavila se u šumama uz atlantsku obalu Brazila, vjerujem da se učinila vrlo neobičnom kad je prvi put viđena. A druga vrsta gljiva koja stvara plod pod vodom predstavlja zaprepašćujuće novo biološko otkriće", dodaje Wheeler.

Evo još nekih novootkrivenih vrsta na Top-10 listi: pauk s Madagaskara čije vrlo čvrste mreže mogu premostiti ne samo potoke i rijeke nego i čitava jezera; zatim, pijavica iz Perua koja ima divovske zube.

Wheeler kaže da je najveća vrsta na popisu jedna antilopa čije je postojanje otkriveno tek kad se na jednoj zapadnoafričkoj tržnici počelo prodavati njeno meso.

"To je, na neki način, zastrašujuće, jer po svim pokazateljima radi se o vrlo rijetkoj vrsti. Prilično je zabrinjavajuće – a to vidimo svake godine! – da su mnoge vrste koje su novootkrivene, istodobno i ugrožene, ili obitavaju određena staništa koja su pod jakim ekološkim pritiskom", kaže Wheeler.

On vjeruje da je poznavanje svih elemenata Zemljinih ekosistema od kritične važnosti za naše vlastito preživljavanje: "Ako ne znamo koje vrste uopće postoje, praktički smo nesposobni uočiti i pratiti promjene u biološkoj raznolikosti, bez obzira radi li se o povećanju ili smanjenju te raznolikosti. Jednostavno ne znamo od čega počinjemo da bismo uočili razliku."

Wheeler kaže da svaka vrsta predstavlja dio historije Zemlje, a tu historiju treba dokumentirati: "Evolucija izvodi eksperimente pokušaja i pogreški već tri milijarde i 800 miliona godina i suočila se s mnogim istim problemima kakvi se danas postavljaju pred čovječanstvo. Dakle, ako saznamo koje vrste postoje i kako su se one razvile u odgovor na specifične izazove, onda i samo možemo doći do nevjerojatnih ideja za dizajn i inženjering, te do inspiracije za rješavanje čitavog niza problema".

Wheeler kaže da u prosjeku naučnici otkriju i opišu između 15 i 20 hiljada novih vrsta godišnje. On želi taj proces ubrzati pomoću novih pomagala, temeljenih na internetu. Što se tiče liste Top-10 novih vrsta, nada se da će ona povećati svijest javnosti o bogatstvu i raznolikosti planeta koji nastanjujemo.