SAD: Oživjeli mozak svinje četiri sata nakon što je ta životinja ubijena

Američki znanstvenici su djelomično oživjeli mozak svinje četiri sata nakon što je ta životinja ubijena, piše časopis Nature.

Njihov tim predvodio je profesor iz Hrvatske koji predaje na Yaleu, Nenad Šestan.

Iako se u ovom eksperimentu životinjama nije vratila svijest, Nature piše kako se postavljaju brojna etička pitanja oko njegove provedbe.

Još važnije, dodaju, postavljaju se potanja o samoj prirodi smrti i njezinoj definiciji, kako medicinskoj tako i pravnoj.

Znanstvenici sa Univerziteta Yale su za potrebe ovog istraživanja spojili mozak svinje, odnosno nekoliko njih, na sistem koji je u mozak pumpao tekućinu koja je poslužila kao zamjena za krv. Time su mozgu vraćene neke osnovne funkcije, poput sposobnosti stanica da proizvode energiju. Osim toga, taj postupak je pomogao održati unutarnju strukturu mozga.
 
“Većim dijelom ljudske historije smrt je bila jako jednostavna. Sada se moramo pitati što je stvarno nepovratno”, rekao je Christof Koch, predsjednik i glavni znanstvenik na Institutu Allen za istraživanje mozga u Seattleu.

U većini zemalja osoba se smatra preminulom prestankom moždane aktivnosti ili kada njezino srce ili pluća prestanu s radom. Mozgu je za rad potrebna velika količina krvi, kisika i energije, a samo par minuta bez bilo čega od to troje stvara nepovratnu štetu na mozgu.

Stoga su od 20. stoljeća znanstvenici provodili eksperimente u kojima su mozgove životinja pokušavali održati na životu i nakon što su njihova srca prestala raditi. Radili su to hlađenjem mozga ili pak pumpanjem krvi u njega ili neke zamjene za krv. Ipak, nije jasno koliko su u tim eksperimentima očuvane stanice mozga.

Druge studije su, piše Nature, pokazale da stanice mozga uzete iz mozga dugo nakon smrti mogu imati normalnu aktivnost, poput proizvodnje proteina.

Upravo se zato Nenad Šestan, profesor neuroznanosti, komparativne medicine, genetike i psihijatrije s Yalea, zapitao može li se mozak oživjeti nakon smrti.

Nenad Šestan je 1995. godine diplomirao na Univerzitetu u Zagrebu. 1999. godine je doktorirao na Yaleu.

Nature piše kako je Šestan odlučio dobiti odgovor na to pitanje pomoću 32 svinjska mozga. Mozgove je njegov tim dobio iz klaonice koja je smještena u blizini njegovog laboratorija. Njegov tim je potom uklonio svaki od mozgova iz lobanja te su mozgovi smješteni u posebne komore. Potom je u svaki mozak uveden kateter.

Četiri sata nakon smrti znanstvenici su u vene i arterije mozgova preko katetera počeli ubrizgavati toplu otopinu. Radili su to preko sistema BrainEx, koji imitira tok krvi tako što je u mozak dovodio nutritivne tvari i kisik. Otopina koju je tim ubrizgavao u mozak je u sebi imala i kemikalije koje služe sprječavanju aktivnosti u neuronima, zaštiti od štete, ali i sprječavanju električne aktivnosti u mozgu.

Unatoč tome, znanstvenici su motrili električnu aktivnost mozgova tokom cijelog eksperimenta i bili su spremni dati anestetik mozgu ako bi primijetili da dolazi do povratka svijesti.