Evo zašto kosovsku atrakciju nazivaju najružnijom zgradom na svijetu

Nacionalna biblioteka Kosova jedan je od kontroverznih simbola Prištine – i u umjetničkom i u političkom smislu. Ovo prvo jasno je već pri samom pogledu na nju, a drugo otkrivamo u današnjoj virtualnoj turi...

Nacionalna biblioteka Kosova nije samo biblioteka. Ona djeluje kao čuvar historijskih dokumenata i arhiv nacionalnih novina te mjesto odvijanja brojnih izložbi.

Međutim, svojim neobičnim izgledom privlači i brojne turiste, pa je postala i jedna od najposjećenijih turističkih atrakcija na Kosovu, piše punkufer.dnevnik.hr.

Mišljenja o izgledu zgrade su, blago rečeno, podijeljena. Trebala je predstavljati spoj bizantske i islamske arhitekture, a mnogi u njoj vide spoj modernizma s tradicijom. Službeno se taj stil zove ''novi regionalizam''.

Počelo je kao benigna ideja s pčelicama, ali na Balkanu stvari brzo eskaliraju

Dovršena je 1982. godine, a dizajnirao ju je hrvatski arhitekt Andrija Mutnjaković. Prostire se na 16.500 kvadratnih metara, a krase ju brojne kupole različitih veličina. Prekrivena je metalnom čipkom-zavjesom koja je proizvedena u ljevaonici u Krapini u Hrvatskom zagorju.

Arhitekt je navodno zamislio knjižnicu kao pčelinje saće u kojoj znanje teče kao med a uči se marljivo poput pčela. No, historija je dokazala da svatko vidi ono što želi vidjeti.

Najkontroverzniji dio predstavljale su bijele kupole koje neodoljivo podsjećaju na tradicionalne albanske kape za muškarce. Srbijanskim političarima dizala se kosa na glavi od pogleda na zgradu, iako su s Kosova poručivali kako kupole predstavljaju mozak i znanje.

Prije desetak godina trend među tabloidima i novinarima bio je proglasiti top-listu najružnijih zgrada na svijetu. Knjižnica na Kosovu našla se na gotovo svakom popisu, no arhitekt Mutnjaković nije mario, već je odmahnuo rukom. Izjavio je kako je bitno da se o njoj piše te nadodao kako su mu neke druge zgrade na popisu učinile čast što je s njima u istom društvu.

Uspješno preživljavanje burne prošlosti

Sa zagrebačkim kolegom Dragutinom Kišom trebao je izraditi projekt parka koji bi ju okruživao, no uslijedila su opaka društvena previranja i ideja nikad nije zaživjela.

Naime, u desetljeću sukoba sa Srbijom, između 1989. i 1999. godine, hiljade knjiga na albanskom jeziku i patriotskog sadržaja bile su uništene. Vrhunac kulturocida dogodio se 1999. godine kada su brojni materijali ukradeni, čitaonice uništene, a djelatnicima knjižnice zabranjen dolazak na posao tjedan dana iz sigurnosnih razloga.

Ne sudi knjigu prema koricama

Danas je situacija mirnija, a knjižničari rade na zaštiti i digitalizaciji građe. Njezine police sada čuvaju gotovo 400.000 knjiga, 300.000 časopisa i miliin primjeraka novina. Tu su nacionalne dragocjenosti poput rijetkih starih knjiga, starih časopisa, albanskih manuskripta, karti i dokumenata. Unutar nje nalaze se mini biblioteke: Američki kutak, Savremena umjetnost, NATO biblioteka, biblioteka za slijepe...

Svake godine u nju se upiše 5000 novih korisnika, što ju čini najposjećenijom knjižnicom u zemlji i popularnim gradskim okupljalištem. Osim toga privlači sve veći broj turista koji otkrivaju čari dosad previđene destinacije.

Nađete li se u Prištini, nemojte odbaciti turu knjižnicom samo zato što izvana možda ne zadovoljava romantične europske kriterije. Unutra vas čeka druga priča.