Poslušajte jednu od najstarijih ilahija: Tale al-bedru alejna

Jedan od najstarijih islamskih napjeva je Tale al-bedru alejna. Poznat je u cijelom Islamskom svijetu kao pjesma vezana za Hidžru, a njegova starost je oko 1400 godina. 

Prema predanju, kada se Muhamed vratio u Medinu sa Hadža, narod ga je u najvećoj radosti i veselju dočekao ovom pjesmom:

U osvit rebiul-evvela, u pratnji Abdullah bin Urejkita, iskusnog i pouzdanog vodica napustiše pećinu. Putovanje je trajalo osam dana (...) Prireden je neviden doček za taj historijski dolazak. Medinske djevojke ushiceno su pjevale Tale al-bedru alejna, izražavajuci na taj nacin svoju dobrodošlicu. Hazreti Aiša, r.a, priča da je Poslanik, a.s, nakon dolaska u Medinu, primijetivši nostalgiju kod nekih ashaba za Mekom uputio Allahu, dž.š, dovu:

"Allahu, ucini da volimo Medinu kao što volimo Mekku, ili još više! Poboljšaj stanje u njoj, blagoslovi i bericet daj u hrani njenoj, otkloni vrucinu iz Medine i prenesi je u Džuhfu.” (iz teksta - H I DŽ R A hafiz mr. Halil Mehtić u časopis Novi Horizonti posredstvom bloga blob.blogger.ba)

Svi se, i tadašnji ashabi i kasnije generacije muslimana i svi muslimanski historičari, slažu u jednom: Medina nikada, ni prije ni poslije toga dana nije doživjela veće radosti i veselja. Iz mnogih muhadžirskih i ensarijskih srca i grudi izlijevali su se stihovi dobrodošlice uz pratnju bubnjeva i defova, stihovi koje je islamska tradicija do dan danas, hvala Allahu, očuvala od zaborava:

Trending

Kulturni četvrtak | Reditelj Andraš Urban: O Desire festivalu, komediji 'Seljačka opera' i teatru

Taleal Bedru alejna min Senijetil–Vedai
Puni mjesec nas obasja od Senijetil veda)
Vedžebeš-šukru alejna ma de'a lillahi dai
Kevserom pojimo duše dok čekamo Ahmeda)
Ejjuhel–meb'usu fina džihte bi-l-emri-l-muta'i
Ti koji si od Allaha cijelom svijetu poslan)
Džihte šerefte-l Medina merhaben ja hajre da'i
Došao si da grad Medinski ilumom nam obasjaš
(Haris Čengić: Kazivanje o Muhammedu, alejhisselam, IX dio - Hidžra, posredstvom blogablob.blogger.ba)

Jedna od najpoznatijih izvedbi ove Ilahije pripada legendarnoj egipatskoj pjevačici Um Kalsum, najvećoj muzičkoj umjetnici arapskog svijeta svih vremena. Živjela je od 1900. do 1975. i iza sebe ostavila veliki broj snimaka pjevane poezije uz pratnju klasičnog arapskog orkestra. Arapi svih religija i danas, trideset i pet godina nakon njene smrti, ujedinjeni su u obožavanju Um Kalsum i njenih snimaka.

Evo kako ova ilahija zvuči u zapadnjačkom aranžmanu.

U Bosni i Hercegovini ova je ilahija odavno prisutna u vjerskom životu. Prvi put je snimljena 1989. i to na kasetu. Snimio ju je hor Gazi Husrev-begove medrese u povodu 450 godina postojanja ove ustanove, a naredne godine je bila izvedena na Večeri ilahija i kasida u sarajevskoj Zetri. 

Nakon rata, ovu ilahiju je snimio sufijski vokalni ansambl Nešidu-l-Huda.