Počele su padati crne kiše: Pogledajte kako nastaju i šta su

Južna Amerika se suočava s rekordnim šumskim požarima koji su rezultirali "crnom kišom", zelenim rijekama i razinama zagađenja zraka gotovo 50 puta višim od preporučenih granica Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), izvještava firma za praćenje kvalitete zraka IQair.

Od 1. januara do 16. septembra ove godine, na kontinentu je zabilježeno 364.485 šumskih požara, čime je nadmašen rekord iz 2007. godine s 345.322 požara, prema podacima Brazilske svemirske istraživačke agencije i Reutersa. Suša koja trenutno pogađa Amazonu dodatno je pogoršala širenje požara. Dok se mnogi požari pripisuju ljudskim aktivnostima, suša je stvorila povoljne uvjete za njihov brzi rast. Kao rezultat toga, 60 posto teritorija Brazila pogođeno je dimom.

Dim i zagađenje proširili su se i na susjedne zemlje te Atlantski ocean, zahvaćajući područje od 10 miliona četvornih kilometara — površinu veću od cijelih Sjedinjenih Američkih Država.

Trending

Bećiragić nakon poraza od Hrvatske: "Razlika od 13 koševa ništa ne znači u ludnici u Skenderiji"

Crna kiša i dimne zavjese

"Zrak u Brazilu nikada nije bio ovako loše kvalitete," izjavila je Alessandra Fidelis, istraživačica na Laboratoriju za ekologiju biljaka Državnog univerziteta u São Paulu, za Live Science. Natalia Gil, stručnjakinja za atmosferske nauke iz Tehnološkog laboratorija Urugvaja, također je primijetila kontinuirani pad kvalitete zraka u gradovima diljem južnog Brazila, sjeverne Argentine, Bolivije, Paragvaja i sjeveroistočnog Urugvaja. U posljednjim sedmicama zabilježen je "značajan porast" crnog ugljika, čestica prašine te plinova poput ozona, dušikovih oksida i ugljičnog monoksida u gradovima kao što su Buenos Aires, São Paulo, Rio de Janeiro i La Paz.

Posebno teška situacija zabilježena je u Montevideu, glavnom gradu Urugvaja, gdje su građani nekoliko dana doživljavali smanjenu vidljivost zbog guste dimne zavjese i crne kiše — padavine koja potamni zbog mješavine pepela i čađi. Slični uslovi zabilježeni su u 11 argentinskih provincija, uključujući i područje metropolitanskog Buenos Airesa.

U São Paulu, rijeka Pinheiros poprimila je smaragdnozelenu boju zbog cvjetanja algi izazvanog teškom sušom. Paulo Saldiva, patolog i profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta u São Paulu, usporedio je dim iz šumskih požara s dimom cigareta, istaknuvši da oboje sadrže toksične tvari koje ulaze u tijelo kroz oči, dišni sistem i pluća.

"U metropoli poput São Paula, razina zagađenja iz vozila i industrije može biti ekvivalentna pušenju četiri do pet cigareta dnevno. Za one koji su dugotrajno izloženi dimu šumskih požara, učinak je sličan kontinuiranom pušenju," upozorio je Saldiva.

Nova stvarnost

Promjene u okolišu i korištenju zemljišta u posljednjim decenijama značajno su promijenile režime požara. Iako su sušna razdoblja uvijek bila prisutna u Brazilu, prosječan broj dana bez padalina povećao se s 80 na 100 u proteklih deset godina, što ukazuje na sve teže posljedice klimatskih promjena, istaknula je Fidelis. "Šuma je sada podložnija požarima, čak i s padom stope krčenja šuma. Postala je zapaljivija," dodala je.

Uz promjene u padalinama, povećanje temperatura, vlažnosti tla i razine ugljičnog dioksida također može utjecati na vrijeme, opseg, trajanje, učestalost i intenzitet požara, izjavio je Luis López-Mársico, istraživač na Institutu za ekologiju i znanosti o okolišu na Univerzitetu u Urugvaju.

U većem dijelu Brazila ove promjene očituju se u višim temperaturama, smanjenju oborina i povećanju broja ekstremnih suša, koje produžuju razdoblja tzv. "sezone požara". Sve ovo, prema Fidelis, postaje "nova stvarnost". "Moramo početi prepoznavati da se suočavamo s novim faktorom za koji smo nekoć mislili da je budući scenarij, ali sada je naša stvarnost: klimatske promjene," zaključila je Fidelis, piše Klik.hr.