Opasnija nego što se mislilo: Mikroplastika pronađena i u ljudskim kostima

Upotreba plastike zagadila je plaže, rijeke, pa i najdublje dijelove okeana i do 11.000 metara.

Pored vidljivih uticaja na okolinu, plastika doprinosi klimatskim promjenama. Procjenjuje se da proizvodnja plastike generiše 1,8 milijardi tona gasova staklene bašte godišnje. Naučni dokazi takođe ukazuju na to da upotreba plastičnih materijala u svakodnevnom životu utiče na ljudsko zdravlje.

Veliki broj plastičnih čestica se odvaja od zavjesa, namještaja, odjeće i drugih plastičnih predmeta. Ove čestice ostaju suspendovane u zraku, rastvaraju se u vodi za piće, lijepe se za hranu i mogu se udahnuti, progutati ili doći u kontakt s ljudskom kožom. Posljedično, naučnici su pronašli mikroplastiku u krvi, mozgu, posteljici, majčinom mlijeku i ljudskim kostima.

Trending

Dubravko Barbarić za Radiosarajevo.ba: Želja nam je da se vratimo u Skenderiju, ali...

Studija povezana s istraživačkim projektom koji podržava FAPESP, a objavljena je u časopisu Osteoporosis International, pregledala je 62 naučna članka i otkrila da mikroplastika također šteti zdravlju kostiju na različite načine. Jedan značajan primjer je njihova sposobnost da oštete funkciju matičnih ćelija koštane srži promovirajući stvaranje osteoklasta, koji su višejedarne ćelije koje razgrađuju tkivo kroz proces poznat kao resorpcija kostiju.

"Potencijalni utjecaj mikroplastike na kosti predmet je naučnih studija i nije zanemariv. Na primjer, studije s ćelijama koštanog tkiva pokazale su da mikroplastika oštećuje održivost ćelija, ubrzava starenje ćelija i mijenja diferencijaciju ćelija, pored toga što podstiče upalu“, kaže Rodrigo Bueno de Oliveira, koordinator Laboratorije za mineralne i koštane studije u nefrologiji (LEMON) na Fakultetu medicinskih nauka Državnog univerziteta Campinas (FCM-UNICAMP), u saveznoj državi Sao Paulo, Brazil.

22.09.25. 10:15

Provjerite svoj novčanik: Rijetka kovanica od 2 eura može vam donijeti 2.000 eura

Oliveira izvještava da su studije na životinjama otkrile da ubrzano starenje osteoklasta može ugroziti mikrostrukturu kostiju, uzrokujući displaziju. To može dovesti do slabljenja kostiju, deformiteta i potencijalno patoloških fraktura.

"U ovoj studiji, uočeni neželjeni efekti su, zabrinjavajuće, kulminirali prekidom rasta skeleta kod životinja", kaže istraživač.

Oliveira dalje objašnjava da, iako efekti ovih čestica na mehaniku kostiju još nisu u potpunosti shvaćeni, podaci ukazuju na to da prisustvo materijala u krvotoku, na primjer, može ugroziti zdravlje kostiju. "Najupečatljivije je to što značajan broj istraživanja sugerira da mikroplastika može doprijeti duboko u koštano tkivo, poput koštane srži, i potencijalno uzrokovati poremećaje u njenom metabolizmu", kaže on.

Nije iznenađujuće da Oliveirin tim započinje istraživački projekat kako bi u praksi provjerio ono što se u teoriji čini sasvim mogućim: vezu između izloženosti mikroplastici i pogoršanja metaboličkih bolesti kostiju. Koristeći životinjske modele, naučnici će proučavati utjecaj mikroplastike na čvrstoću butnih kostiju glodara, piše Science Daily.

Prema Međunarodnoj fondaciji za osteoporozu (IOF), prevalencija prijeloma povezanih s osteoporozom raste širom svijeta zbog starenja stanovništva. Procjenjuje se da će do 2050. godine doći do povećanja prijeloma povezanih s osteoporozom za 32 posto.

"Poboljšanje kvalitete života i smanjenje rizika od komplikacija s kostima, poput prijeloma, prioritet je u zdravstvenoj zaštiti.

Već znamo da prakse poput fizičke aktivnosti, uravnotežene prehrane i farmakoloških tretmana značajno doprinose tome. Međutim, iako su osteometaboličke bolesti relativno dobro shvaćene, postoji praznina u našem znanju o utjecaju mikroplastike na razvoj ovih bolesti. Stoga je jedan od naših ciljeva generirati dokaze koji sugeriraju da bi mikroplastika mogla biti potencijalni kontrolirani uzrok iz okoliša koji bi objasnio, na primjer, povećanje predviđenog broja prijeloma kostiju", kaže Oliveira.