Naučnici istražuju: Šta se desilo u godini kada je Europu pokrila misteriozna magla

Ponekada nam se čini da život ljudi nikad nije bio teži na planeti Zemlji. 

Istina je, imamo mnoštvo loših vijesti, no, vjerujte nam, bilo je puno gore.

Primjerice, 1918. godine, pandemija gripe ubila je više od 50 miliona ljudi, a 1349. je crna kuga odnijela polovinu stanovništva Europe. Ali, čak ni ove godine nisu bile najgore u historiji.

Zamislimo da imate vremeplov i da imate šansu da ukucate samo jednu godinu iz historije ljudi. Naučnici šaljivo sugeriraju da nikako ne ukucavate 536. godinu, onu kada je misteriozna magla pokrila Europu, Srednji istok i dijelove Azije, a sve je rezultiralo sa 18 mjeseci potpunog mraka.

Temperature na Zemlji pale su za 2,5 Celzija, a u Kini je usred ljeta padao snijeg.

Također, ni godine koje su došle poslije nje nisu bile ništa bolje. Decenija poslije je bila najhladnija u posljednjih 2300 godina. Irski spisi govore o teškoj gladi od 536. do 539. godine. Godine 541. bolest koju danas znamo kao justinijanova kuga pojavila se na istoku Rimskog carstva i ubila je više od 100 miliona ljudi - otprilike svakog petog stanovnika, te donijela kraj jedne ere.

No, sve do danas nismo znali šta je pokrenulo seriju ovih kataklizmičkih događaja.

Naučnici jesu dugo sumnjali da je 'krivac' masivna vulkanska erupcija.

Jedna studija iz 2015. je istraživala hemijske komponente iz unutrašnjosti drveća (iz prstenova) te sugerirala da se vulkan koji je tada eruptirao vjerovatno nalazio u Sjevernoj Americi.

Ipak, sada je tim historičara, arheologa i klimatologa objavio novo istraživanje ledenih ploha, koje se nalaze na švicarskim Alpama. Zahvaljujući ultra-preciznim mjerenjima leda i vulkanskog "stakla" koje se nalazi u njemu, uspjeli su povezati tragove s vulkanima koje su poznati našem svijetu. Vjerovatni krivac je vulkan na Islandu, koji je, uz navedenu godinu, eruptirao i 540. te 547. godine. 

Erupcija je bila tako zastrašujuća da je Europi trebalo sto godina da se oporavi. Kako su otkrili dok su analizirali led, tek 640. godine je došlo do porasta olova u zraku što je posljedica povećanog rudarenja srebra i topljenja rude.