Konačno / Naučnici otkrili šta je uzrokovalo kolaps civilizacije Maja

04. 08. 2018. u 13:33:00 Radiosarajevo.ba

Shares: 77

Uprkos nevjerovatnim dostignućima u astronomiji, arhitekturi i matematici, klasična era civilizacije Maja doživjela je kolaps prije 1000 godina

Historičari već dugo sumnjaju da je razlog bila suša, no dokazi jednostavno nisu bili jasni. Sada, sofisticirana tehnika ne samo je potvrdila ovu teoriju već je dala i prilično precizne mjere o suši koja je vladala u to vrijeme. 

Jezero Chichancanab koje se nalazi na Yucatan poluotoku nalazilo se dovoljno blizu centra majanske civilizacije kako bi dalo precizne podatke o klimi u regiji. Sredinom 90-ih uočene su promjene u odnosu teških i lakih izotopa kisika u školjkama na dnu jezera te su pokazale kako su posljednje godine klasičnog perioda Maja bile relativno suhe.

Ipak, mjerenja u tom periodu nisu nam mogla reći koliko je suh bio taj period u odnosu na godine prije i poslije. Da li su klimatske promjene zaista bile tako snažne da sruše civilizaciju koja je imala najnapredniji sistem pisanja i bila u stanju izgraditi veličanstvene gradove? Studija koja je objavljena u magazinu Science daje odgovor i pokazuje da se klima Centralne Amerike u tom periodu dramatično promijenila, no još uvijek ne znamo zašto.

Student sa Cambridge Univerziteta Nicholas Evans izmjerio je izotope kisika i vodika u molekulama vode zarobljenim u naslagama gipsa koje su prikupljene prilikom bušenja dna jezera. Evans i njegove kolege zaključili su kako je došlo do pada količine godišnjih padavina između 41 i 54 posto unutar vodnog područja jezera, i to tokom nekoliko dužih perioda unutar 400 godina. Vlažnost zraka pala je za dva do sedam posto, što može zvučati skromno, ali je zaista imalo važan učinak na isparavanje.

To je sigurno rezultiralo drastičnim posljedicama za poljoprivrednu proizvodnju, a tokom najekstremnijih godina bilo je i gore. Malo bi civilizacija imalo dovoljne zalihe hrane da prežive ovako što, a izgleda da gradovi Maja nisu bili iznimka...

Danas je nivo padavina sličan onoj kada su Maje bile na svome vrhuncu. Ipak, s poljoprivrednim sistemom fokusiranim na žedne usjeve poput pamuka, vjerovatno nisu mogli preživjeti s količinom padavina koja je bila dovoljna za neke druge civilizacije. Postoje i dokazi kako su suše često pogađale cijela područja istovremeno.

Kultura Maja nije izumrla na kraju Kasnog klasičnog razdoblja, ali i broj stanovnika i tehnologija bili su znatno umanjeni i preorijentirani na stalne izvore vode.

Proučavanje zašto je neka određene civilizacija propala pruža nam važne smjernice o opasnostima koje i nama prijete. Činjenica da je majanske gradove u propast odveo pad količine padavina na stepen na kojem su se druge kulture uspješno razvijale pokazuje nam kako je brzina klimatskih promjena obično važnija od apsolutne maksimalne temperature ili količina padavina.


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

NEMA KOMENTARA