Najsretniji otok na Jadranu skriva bogatu historiju i 900 godina stare delicije

Među više od 600 otoka i otočića koliko ih je u Hrvatskoj, Rab je sigurno jedan od najpopularnijih za posjetitelje.

Kao i ostatak Kvarnera, privlači uglavnom turiste iz središnje i zapadne Europe, ali značajan udjel u strukturi gostiju čine i oni iz Bosne i Hercegovine.

Uz bogato historijsko-kulturno naslijeđe, Rab je poznat kao otok koji obiluje suncem, pijeskom, morem i prirodnim ljepotama te se također smatra jednim od najzelenijih otoka na Jadranu. Čak 40 posto površine otoka Raba je pokriveno šumom. Ima više od 100 kilometara pješačkih i biciklističkih staza koje omogućavaju posjetiteljima da istraže zanimljivi sredozemni krajolik. Mnoštvo je manje ili više skrivenih plaža, uključujući i jedine pjeskovite plaže na ovom dijelu Jadrana. Najpopularnija je svakako Rajska plaža.

Trending

Običaji: Zašto u ponoć na Novu godinu treba pojesti 12 zrna grožđa?

Sam grad Rab među najljepšim je, ali i najurednijim na Jadranu. Najstariji dio grada Raba utemeljili su Iliri još u 4. stoljeću. Urbanistički dobro planiran, stari dio grada posebna je atrakcija za ljubitelje povijesti. S Raba je podrijetlom Sveti Marin, koji je 301. godine utemeljio najstariju republiku, San Marino. U gradu Rabu podignut mu je spomenik i nezaobilazna je priča o njemu tijekom turističkih obilazaka otoka.

Zanimljiva je, iako znanstveno nepotvrđena priča o "kalendarskoj izgradnji" starog dijela grada Raba.

"U gradu imamo četiri gradska zvonika kao četiri godišnja doba. Visina svakog od tih zvonika predstavlja srednju temperaturu na otoku godišnjeg doba koje predstavlja. Ukupno je 12 bočnih ulica, koliko i mjeseca u godini, a sredinom središnje gradske ulice postavljeno je 365 kamenih ploča, baš koliko je i dana u godini. To je priča iz davnina u kojoj se tvrdi da je grad planiran tako da ima tu kalendarsku simboliku. Neki će reći da u svemu ima i istine, jer simbolika i brojke se poklapaju", kaže turistički vodič Natali Mravić.

Staru gradsku jezgru Raba opasuju zidine iz trinaestog stoljeća. Glavni gradski Trg Sv. Kristofora sa zgradom gradske vijećnice i kipom sveca po kome je i nazvan, središte je brojnih umjetničkih i zabavnih zbivanja u ljetnoj sezoni. U nekima od njih sudjeluje i udruga samostreličara. Ova postrojba se sastoji od skupine entuzijasta koji su se okupili sa ciljem održavanja i njegovanja tradicije rapskog samostrela, koji se koristio u ratovima i obrani otoka. U muzeju se može vidjeti kolekcija raznih vrsta samostrela, strelica i drugih oružja.

Noviju historiju Raba, pak, obilježila su dva mala nenaseljena otoka koja mu i administrativno pripadaju. Sveti Grgur je desetljećima bio logor za ženske, a obližnji Goli otok za muške političke zatočenike u vrijeme komunističke vladavine. Danas su ovi mali otoci mračne prošlosti mjesta izleta za radoznale turiste.

Za one koji osim uživanja u moru, prirodi i povijesti, žele i gastronomski doživjeti Rab, tu su brojni specijaliteti, ali lokalno stanovništvo posebno se ponosi svojom tradicionalnom slasticom, Rabskom tortom. Prema legendi, ovaj je kolač prvi put poslužen 1177. godine papi Aleksandru III., kada je posvetio katedralu Velike Gospe u Rabu. Tom prigodom kolač su pripremile časne sestre iz samostana svetog Ante, a kasnije benediktinke iz samostana svetog Andrije. S obzirom da nisu mogle birati sastojke, napravile su tortu od onoga što su imale, a to su prije svega bili bademi.

"Izvorno je torta pripremana s likerom od ruže, a kako je njega često nedostajalo, u 16. stoljeću su franjevci donijeli iz Zadra marascino od višnje i od tada je to sastavni dio Rabske torte. Njena glavna karakteristika je što može dugo trajati i jestiva je najmanje dva mjeseca. Tradicionalno ima oblik spirale, što nije slučajno, jer papin štap, u čiju čast je prvi put i napravljena, ima upravo spiralni oblik", pojašnjava slastičarka Ružica Ribarić.

U Kući Rabske torte danas se može i uživo promatrati priprema ove, po mnogima, najpoznatije jadranske slastice. To je ujedno i muzej posvećen slatkom simbolu Raba.

No, osim ovog deserta, gastronomi izdvajaju još nekoliko specifičnih jela koja se vezuju uz otok i koji su u ponudi većine restorana i konoba na Rabu. Sušena hobotnica s jajima poznato je rapsko predjelo koje se od davnina priprema u zimskim danima, jer su otočani hobotnicu sušili na buri.

Na Rabu obitava čak 162 vrste ptica, a zanimljiva, turistima i vrlo bitna informacija je da na ovom otoku nema opasnih ili otrovnih životinja. Navodno su, pričaju mještani, u nekoliko navrata na otok naseljavane takve životinje, ali niti jedna od njih se nije održala. Ovo su samo neki od razloga što Rab nosi titulu najsretnijeg otoka na Jadranu.

Budući da je izvrsno prometno povezan s kopnom trajektnim i katamaranskim linijama, do ovog otoka se lako dolazi iz Rijeke i drugih primorskih mjesta.