Najčudnija prezimena u Srbiji: Nedoklan, Špička, Kenjalo, Prdić, Smrzlić...

U Srbiji vam najčešće se može desiti da upoznate nekoga ko se preziva Jovanović, Stojanović, Petrović i Đorđević… Međutim, ima i onih koji nose malo manje uobičajena prezimena, kao što su Nedoklan, Smrzlić, Studen i Krešoje, ali i Strenka, Havran i Šaganović, piše Telegraf.rs.

Prezimena se u Srbiji uvode tek od 1842. godine, naredbom kneza Aleksandra Karađorđevića, kao obavezan vid identifikacije. Ranije prezimena nije ni bilo, već su umjesto njega Srbi i narodi s Balkana dodavali naziv plemena iz kojeg potječu.

Prezimena su najčešće nastala po imenu oca, ali i po zanimanju roditelja, mjesta u kome je porodica živjela, kao i po očevom nadimku.

Tako su Srbi u Budimu nosili prezimena poput Gužva, Debeljković, Erceglija, Živin, Kljakavi, Kobila, Tot, ali i Majstor, Mali, Šteta, Čupavi i Čarapa.

Neobična su i prezimena porijeklom iz Hercegovine, a koja se mogu čuti i u Srbiji. Takva su, na primjer: Agbaba, Guzina i Guzičić, Istinić, Prdić, ali i Zaklan i Prdavica.

Tu je i prezime Habenšus, Avram, Tupeša, ali i Jakuš, Šipka, Kartal, Bencuz i Drakul. Može zvučati smiješno i kada se nekome predstavite, pa uz svoje ime glasno izgovorite prezime Zvijer, Osoba, Četnik, Kuga, Dronjak ili pak Bu.

Ima i onih koja danas zvuče vulgarno kao što su Špička, Kenjalo, Kurić i Karagaća.

Međutim, ona su ranije imala drukčije značenje. Gaće su ranije bile naziv za pantalone, a ne za donji veš, pa je prezime Karagaća značilo da je u pitanju neko ko nosi crne pantalone. Također, Kur je praslavenska riječ za pijetla, pa odatle potječe i to prezime.