Međunarodni dan zaštite laboratorijskih životinja

Širom svijeta, 24. april tradicionalno se obilježava kao Međunarodni dan zaštite laboratorijskih životinja. Samo u Evropskoj uniji svake godine oko 12 miliona životinja biva ubijeno u laboratorijama u ime nauke, na najokrutnije načine, vrlo često bez anestezije i sredstava protiv bolova. Upotreba životinja u svrhe medicinskog istraživanja obično se shvaćalo kao nužno zlo, jer se smatralo da ogledi na životinjama mogu doprinijeti smanjenju ljudske patnje. Životinje i ljudska bića imaju mnogo toga zajedničkog, pa se u 18. i 19. stoljeću smatralo da se ogledima na sisavcima i drugim životinjama moglo mnogo naučiti o bolestima koje pogađaju ljude.

Međutim, razvojem nauke, molekularna biologija je otkrila značajne razlike među vrstama na ćelijskoj razini dajući odgovore na pitanja zašto ljudi reaguju na lijekove i pate od bolesti na drukčiji način od životinja. Te razlike mogu biti ne samo opasne, već i pogubne, ako se rezultati dobiveni ogledima na životinjama primjenjuju u liječenju ljudi. I najmanje razlike između ljudi i životinja mogu dovesti do smrtonosnih posljedica kada se rezultati ispitivanja prikupljeni na životinjskom modelu primijene na ljude. Operacije ili lijekovi ispitani na jednoj vrsti životinja bile su neuspješne ili čak smrtonosne na drugoj vrsti.

Nastavak nehumanog eksperimentiranja na živim životinjama, te oslanjanje na rezultate dobivene istim, danas je posve neopravdano i neprihvatljivo, uzimajući u obzir dostupne sofisticirane i naučno precizne neživotinjske metode testiranja. Na početku 21. stoljeća metode koje ne uključuju eksperimentisanje na živim životinjama postale su centralno pitanje medicinskih istraživanja. Ogledi na životinjama zamjenjuju se spektrom alternativnih metoda koje se često pokazuju kao jeftinije, brže i učinkovitije i spašavaju živote, a govorimo o kulturi ćelija, molekularnim metodama, mikroorganizmima, modelima i kompjuterskim programima koji simuliraju oglede na živim životinjama.

U cilju analize postojeće situacije u Bosni i Hercegovini, kada govorimo o eksperimentiranju na živim životinjama u naučno istraživačke svrhe, te promicanju ideje o alternativama, Prijatelji životinja u BiH su 15. i 16. aprila 2009. proveli anketu među studentima na četiri fakulteta Sarajevskog univerziteta o prisutnosti vivisekcije (lat. secirati na živo) kao nastavne metode na Sarajevskom univerzitetu. Istraživanje je rađeno na Veterinarskom fakultetu, Prirodno-matematičkom (odsjek biologija), Medicinskom i Farmaceutskom fakultetu. Anketa je provedena na slučajnom uzorku od 100 ispitanika.

Istraživanje je pokazalo da se najviše eksperimenata u nastavnom programu vrši na PMF-u, odsjek biologija (100% ispitanika). Najmanje jednom mjesečno se najviše ubijaju žabe(33,8%), miševi (32,4%) i golubovi (29,7%) u svrhu vježbi i ispita (96% ispitanika), na katedrama fiziologija i biokemija.

Većina ispitanika smatra da su ogledi okrutni i nehumani (70,3%). 56% ispitanika smatra da ogledi na životinjama nisu jedini moguć način za sticanje neophodnog znanja, a 100% ispitanika sa PMF-a je za uvođenje alternativnih metoda koje će zamjeniti oglede na životinjama.

Na Veterinarskom fakultetu 76% ispitanika je izjavilo da se ogledi vrše na živim životinjama, 20% je izjavilo da se ogledi na njima ne vrše, a 4% ne zna. Na pitanje da li se životinje ubijaju radi ogleda, 56% ispitanika je odgovorilo da, 36% ne i 8% ne zna. Ogledi su rjeđi, provode se uglavnom jednom godišnje, najviše u svrhu vježbi (90,9% ispitanika), na katedri fiziologija, najčešće na žabama (42,1%).

Studenti sa Veterinarskog fakulteta, koji su sudjelovali u anketi, većinom smatraju da su ogledi na životinjama jedini moguć način za sticanje neophodnog znanja (68%). Generalni stav studenata je da su ogledi na životinjama neophodni (47%), ali ipak, vecina njih (72%) je za uvođenje alternativnih metoda – kompjuterskih simulacija.

Studenti na Medicinskom fakultetu su većinom izjavili da se na njihovom fakultetu ne vrše ogledi na živim životinjama (40%) ili da ne znaju da li se ogledi vrše (36%). Nijh 24% je odgovorilo da se ogledi vrše, na katedrama farmakologija i fiziologija. Na pitanje da li se životinje ubijaju radi ogleda, 44% ispitanika je odgovorilo ne, 24% ne zna, a 32% je reklo da. Ogledi na životinjama se najviše rade na vježbama, te za naučna istraživanja (87,5%) a od životinja se najviše koristi žaba (43,8%). Studentima medicinskog fakulteta seciranje uglavnom ne predstavlja problem (42,9%), a 48% njih smatra da ogledi na životinjama nisu jedini moguć način za sticanje neophodnog znanja. 80% je za uvođenje alternativnih metoda koje će zamjeniti oglede na životinjama.

Studenti na Farmaceutskom fakultetu su većinom izjavili da se na njihovom fakultetu ne vrše ogledi na živim životinjama (48%), da ne znaju (20%), dok je 32% ispitanika izjavilo da se ogledi na životinjama vrše na katedri farmakologija (100%). Na pitanje da li se životinje ubijaju radi ogleda, 52% je odgovorilo ne, 26% ne zna, a 12% je reklo da, i to na katedri farmakologija.. Ogledi se najviše rade na miševima (100%) u svrhu naučnih istraživanja. U nastavnom procesu se životinje uglavnom ne koriste. Većina ispitanika smatra da su ogledi na životinjama neophodni (33,3%). Pa ipak, 52% ispitanika smatra da ogledi na životinjama nisu jedini moguć način za sticanje znanja. 88% studenata farmacije je za uvođenje alternativnih metoda koje će zamjeniti oglede na životinjama.

Rezultati upućuju na zaključak da većina studenata, ispitanika daje prednost humanim alternativama eksperimentiranju na životinjama. Na osnovu dobivenih rezltata, u suradnji sa Evropskom koalicijom protiv ogleda na životinjama, Prijatelji životinja u BiH će nastaviti aktivno raditi na uvođenju alternativnih metoda na Sarajevskom univerzitetu, koje se već koriste u zemljama Evrope i SAD-a.

Prijatelji životinja u BiH su se obratili i ostalim relevantnim fakultetima u BiH zvaničnim dopisom i upitnikom u vezi prisutnosti vivisekcije kao nastavne metode na drugim Univerzitetima u BiH, a u cilju formiranja precizne slike o stanju na Univerzitetima. I te rezultate planiramo objaviti u javnosti.

Napominjemo da su prema Zakonu o zaštiti i dobrobiti životinja, koji je u BiH stupio na snagu 8. aprila, ogledi na životinjama za nastavne svrhe dozvoljeni su samo ako se ne mogu postići zadovoljavajući rezultati drugim nastavnim pomagalima (npr. slike, modeli, preparati, kompjuterski programi i sl.).


radiosarajevo.ba