Marko Marulić bio je zaštitar životinja

Radiosarajevo.ba
Marko Marulić bio je zaštitar životinja

Foto: Pas u šinteraju

Književnica i zaštitarka životinja Ana Horvat već godinama radi na izboru građe (antologiji) hrvatske poezije nadahnute, odnosno posvećene životinjama nastale od 15. stoljeća do danas. Među njima su i Tužaljka protiv ubojice psa Mora Marka Marulića, Balada o zaklanim ovcama Dragutina Tadijanovića te stihovi Vesne Parun, Višnje Stahuljak, Zvonimira Goloba, Zlatka Tomičića, Ivana Slamniga, Dubravka Ivančana, Nade Iveljić, Vesne Krmpotić i drugih. Želja izdavača i antologičarke je da čitatelji ljubitelji životinja i oni koji samo poštuju životinjsko pravo na život bez patnji i ubijanja dobiju uvid u bogato animalističko pjesništvo.

Osamdeset pjesnika

Posao na prvoj hrvatskoj animalističkoj antologiji nazvanoj Subića - antologija hrvatske animalističke poezije je pri kraju, a u njoj će na više od 500 stranica biti predstavljeno petstotinjak pjesama 80 hrvatskih pjesnika koji su s ljubavlju, divljenjem i suosjećanjem pisali o životinjama.

Književnica Ana Horvat rođena je i školovala se u Zagrebu. Radni je vijek provela kao pravnica u Ini pišući, usput, poeziju. Članica je Društva hrvatskih književnika, objavila je četrnaest pjesničkih zbirki i jedan roman; njene su pjesme prevedene na talijanski, španski, francuski i njemački, a proza na makedonski jezik te su često izvođene na književnim tribinama i recitalima.

Spasimo pse iz šinteraja

Roman Podsuknja prvo je prozno djelo Ane Horvat. Ujedno i posljednji roman koji je napisala, kako autorica pjesnikinja voli napomenuti.

U romanu Podsuknja je i posebna tematska cjelina Akcija Spasimo pse iz šinteraja koja govori o autoričinim sjećanjima (očajavanjima, ushićenjima, užasavanjima i rezignacijama) iz šinteraja i oko njega, odakle je kao volonterka udruženja za zaštitu životinja više od desetljeća od smrti spašavala napuštene pse. Na tom je mukotrpnom poslu, koji suosjećajne za patnje životinja gura svakodnevno u sve veći stres, bolje upoznala ljudsku prirodu nego prethodnih pedeset godina života, tvrdi.

O psima je Ana Horvat oduvijek znala sve najbolje, a u šinterajskom je desetljeću samo nadogradila divljenje i poštovanje prema njihovoj mudrosti, strpljenju i odanosti čovjeku, kakav god bio.

Briga za napuštene

Zaštitom životinja počela se sistematiziranije baviti nakon penzionisanja 1995. Najprije kao pravnica, pišući volonterski nacrt prvog hrvatskog Zakona o zaštiti životinja (sa poznatim zoofilom i pravnim teoretičarom prof. dr. Nikolom Viskovićem s Pravnog fakulteta u Splitu).

Ali, kako kaže, tekst tog zakona, nažalost, iako evropski napredan i uprkos potpisima više desetaka hiljada poštovatelja prava na život životinja bez patnji širom Hrvatske (organizirala je protestne skupove u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku), nije prošao.

U razdoblju pisanja nacrta zakona jednog se jutra uputila u zagrebački šinteraj da bi se lično uvjerila kako izgleda ta “briga“ zakonodavca, koji su se tada, slijedeći gradsku Odluku o kućnim ljubimcima, pse ubijali sedmi dan od hvatanja.

Ono što je tada vidjela, zauvijek joj je promijenilo život.

"Zaključila sam da se ti napušteni psi - žrtve loših vlasnika koji su ih izbacili na ulicu gdje su ih šinteri pohvatali - mogu spasiti jedino brzim udomljenjem ili brzim micanjem iz kaveza šinteraja (kako bi se dobilo na vremenu za udomljavanje, liječenje i opravak od stresa i mršavosti, koćenje skotnih kuja itd.)", kaže Ana i dodaje da je nakon toga osnovala Drugu priliku, putem koje pokreće i poznatu akciju Spasimo pse iz šinteraja.

Podrška medija

Od prvog dana, u jednakoj mjeri u kojoj je uživala podršku medija i građana, Ana Horvat nije imala podršku nadležnih gradskih vlasti za spašavanje napuštenih pasa iz šinteraja.

"Sada je šinteraj zatvoren i taj je posao prebačen na Zoološki vrt", kaže Ana Horvat, razočarana gradskom odlukom. Zaštitarka i pjesnikinja misli da je to kraj rada njenog udruženja.

"Volonteri više neće imati gdje vidjeti pse, i objavljivati apele za njihov spas udomljenjem", kaže Ana.

jutarnji.hr/radiosarajevo.ba

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije