Kako je pomjeranje kazaljki na satu štetno za zdravlje i ekonomiju?

I ponovo stručnjaci dovode u pitanje takvu praksu ukazujući na zdravstvene rizike i ekonomsku štetu, piše Beta.

Već neko vreme kritičari pomjeranja sata dva puta godišnje pokušavaju da dokažu da ta promjena više nije korisna. Sada su se, kako bi dokazali svoj stav, okrenuli nauci.

Na jednoj konferenciji nedavno u Briselu profesor neurologije sa Oksforda Rasel Foster (Russell) i profesor psihologije sa Minhenskog univerziteta predstavili su svoje nalaze o tome kako pomjeranje sata utiče na ljude, posebno na spavanje.

Njihov zaključak je da vraćanje sata ne donosi uštedu energije, predstavlja značajan zdravstveni rizik i mnogo košta ekonomiju.

Naučnici nastoje da dokažu da promjena vremena ima "dramatične efekte" na fizičke i mentalne funkcije jer pravi zbrku u biološkom satu.

Kako se navodi, djeci i starijima su potrebne nedjelje da se naviknu na promjenu. Istovremeno se u to vrijeme bilježi povećan broj saobraćajnih udesa i komplikacija nakon hirurških intervencija, prnio je Euraktiv Njemačka.

Pored štetnog uticaja po zdravlje ljudi, pati i ekonomija. Stručnjaci računaju da promjena vremena dva puta godišnje košta EU između jedan i dva odsto BDP, što je uglavnom direktno povezano sa zdravstvenim problemima. To znači da se godišnje gubi gotovo 300 milijardi evra.

Austrijski evroposlanik Heinz Becker kaže da postoji dovoljno naučnih podataka da se od Evropske komisije traži da "konačno preduzme mjere" i stavi tačku na praksu koja "samo pravi štetu".

Pitanje pomjeranja sata uvijek je izazivalo podjele - zaposleni ga uglavnom podržavaju jer im omogućava da iskoriste malo sunca poslije posla dok poljoprivrednici nisu uvijek zagovornici te prakse.

Na zimsko računanje vremena prelazimo 30. oktobra u tri sata ujutru, kada će vrijeme na satovima biti vraćeno jedan sat unazad, na dva sata.

Turska je inače odlučila da više ne pomjera sat i ostat će tokom zime na ljetnjem računanju vremena.