Naučnici istraživali: Koje bi zemlje "preživjele" u slučaju velikog nuklearnog rata na planeti?

Nuklearni rat je oduvijek postojao u pozadini modernog života kao vrsta prijetnje koja je prevelika da bi se u potpunosti obradila, tako da većina nas to jednostavno ne čini. Živi u istoj mentalnoj ladici kao i udari asteroida i supervulkani, sve teoretski moguće, nešto na što ne možemo utjecati, pa je najbolje o tome ne razmišljati.

No, s obzirom na to da tenzije eskaliraju širom Bliskog istoka, naučnici su odlučili da je sada pravo vrijeme za "računice". Rezultati su upravo onoliko sumorni koliko biste očekivali. Možda i sumorniji.

Naučnici su modelirali kako bi to izgledalo kada bi se to "crveno dugme" pritisnulo, a ishod je, očekivano, zastrašujući. Svijet ima otprilike 12.000 nuklearnih bojevih glava raspoređenih u devet zemalja, a sve su teoretski sposobne za lansiranje. Ništa od ovoga ne znači da je nuklearni rat neizbježan. Ali, situacija u svijetu danas znači da se pitanje "ako se dogodi" premjestilo iz apstraktnog misaonog eksperimenta u nešto znatno prisutnije.

Trending

Nevrijeme pogodilo Sloveniju: Palo drvo i povrijedilo dvije osobe

Većina svjetske populacije ne bi preživjela početne eksplozije, a mnogi bi potom podlegli gladi nakon toga. Studija, objavljena u časopisu Nature, otkrila je da bi nuklearni rat velikih razmjera mogao uništiti otprilike pet milijardi ljudi, što je oko 60 posto svih koji trenutno žive na Zemlji. Stručnjakinja za Armagedon Annie Jacobsen koristila je naučne radove i odbrambene stručnjake kako bi modelirala šta bi se tačno dogodilo kada bi se ispalilo 12.000 nuklearnih raketa.

Početne eksplozije bi odmah ubile stotine miliona ljudi: "Stotine miliona ljudi bi u vatrenim kuglama, nema sumnje", rekla je u podcastu. Same vatrene kugle mogle bi dostići temperature i do 100 miliona stepeni Celzijusa. Za kontekst, površina Sunca je na oko 5.500 stepeni Celzijusa. Ali, trenutno uništenje vjerovatno nije ni najgori dio. Ono što slijedi je nuklearna zima, što je produženi period u kojem dim i ostaci izbačeni u atmosferu hiljadama istovremenih eksplozija blokiraju Sunce, uzrokujući pad globalnih temperatura i uništavajući poljoprivredne sisteme širom svijeta.

"Mjesta poput Iowe i Ukrajine bi imala samo snijeg 10 godina", objasnila je Jacobsen. Dodala je da kada poljoprivreda propadne, ljudi jednostavno ne mogu preživjeti. Ozonski omotač, tanka traka plina koja štiti svako živo biće na Zemlji od sunčevog zračenja, bio bi teško oštećen. Oko tri milijarde ljudi moglo bi preživjeti početne eksplozije. Ali "preživjeti" je velikodušna riječ za ono kako bi njihovi životi izgledali.

Prema studiji, samo dvije zemlje bi izašle iz nuklearnog rata s bilo kakvom šansom za održavanje života kakav ga trenutno poznajemo: Australija i Novi Zeland. Razlog tome je geografija, poljoprivreda i udaljenost. Obje zemlje nalaze se na južnoj hemisferi, daleko od primarnih ciljeva i naseljenih centara nuklearne razmjene. Ključno je da se obje zemlje nalaze dovoljno daleko od početnih zona eksplozije da ih neposredne vatrene kugle i zračenje ne bi dosegli istim intenzitetom. I možda najvažnije, obje zemlje bi i dalje mogle uzgajati hranu tokom nuklearne zime, kada većina ostatka svijeta ne bi mogla.

Ta posljednja tačka je razlika između preživljavanja i sporog izumiranja. Kada je sunce blokirano i temperature kolabiraju, poljoprivredni sistemi globalno propadaju. Usjevi propadaju. Lanci snabdijevanja koji su već uništeni ratom potpuno se urušavaju. Glad postaje glavna briga za milijarde onih koji su preživjeli početne eksplozije. Australija i Novi Zeland, sa svojom klimom južne hemisfere, relativno niskom gustinom naseljenosti i značajnim poljoprivrednim zemljištem, jedinstveno su pozicionirani da hrane ljude kada to nije moguće drugdje na planeti.

Istina, život bi i dalje bio neprepoznatljiv zbog zračenja, globalne nestabilnosti, priliva preživjelih iz drugih krajeva i decenije poremećenih vremenskih obrazaca koji su tome doprinijeli. Ali, svjetla ljudi bi i dalje bila upaljena. Usjevi bi i dalje rasli. I od otprilike 195 zemalja koje su trenutno na mapi, to su jedine dvije koje nauka je spremna da se kladi da bi opstale u slučaju nuklearne apokalipse.