Formira se uragan na Mediteranu, životi bi mogli biti ugroženi!

Nad Jonskim morem razvija se ciklona nalik na tropsku koja bi se do subote mogla pretvoriti u najsnažniji zabilježeni mediteranski uragan, odnosno mediken (medicane) kategorije 2. 

Piše: Nenad Jarić Dauenhauer za Index.hr

Severe Weather Europe na svojoj internetskoj stranici u četvrtak piše da svi modeli potvrđuju stvaranje uragana koji bi se mogao formirati krajem četvrtka ili u petak ujutro. Postoji mogućnost da bi na svojoj putanji u subotu mogao udariti u obale Grčke, uključujući i otok Kretu, te potom tokom sedmice nastaviti prema Egejskom moru i zapadnim obalama Turske.

Modeli se slažu

Stranica ističe da model Europskog centra za srednjoročne prognoze vremena (ECMWF) ukazuje na formiranje duboke ciklone u Jonskom moru u subotu te da se on podudara s drugim modelima.

„Točan položaj tek treba definirati, međutim, postoji poprilično opće slaganje da se mediken formira“, piše Severe Weather Europe.

Dodaje da formiranje uragana u Jonskom moru potvrđuju modeli GFS, ECMWF i ARPEGE, s time da posljednji ukazuje na agresivnije i brže vjetrove koji bi se sredinom subotnjeg poslijepodneva približili grčkim obalama.

Jaki vjetrovi i poplave opasne po život

Na modelima za nedjelju mediken bi se sa svojim snažnim vjetrovima trebao premjestiti na sjever nad Egejsko more ili čak do turskih obala gdje bi mogao uzrokovati opasne poplave. Snažni i ekstremni vjetrovi mogli bi zaprijetiti južnoj Grčkoj, Egejskom moru, Kreti i Turskoj. Prema modelima, njegovi udari mogli bi prelaziti brzine od 150 km na sat. Moguće su i obilne oborine u kojima bi ukupno do nedjelje navečer moglo pasti između 200 i 450 mm kiše. To pak znači da bi neke krajeve mogle ugroziti razorne poplave opasne po život, osobito na jugu Grčke.

Trenutno svi modeli potvrđuju razvoj ciklone tijekom sljedećih 36 do 48 sati.

Mogući i na Jadranu

Mediteranski uragan rijedak je ciklonalni sustav koji karakteriziraju oko, topla jezgra i nepostojanje fronti. Uglavnom je kratkog vijeka do oko 48 sati. Za to vrijeme mediteranskim otocima i obalama može donijeti obilne kiše, poplave i grmljavinske oluje. Budući da je Sredozemno more relativno malo i zatvoreno, vjetrovi medikena uobičajeno ne pušu stalnim brzinama većim od 135 km/h, jer nemaju dovoljno morskih površina na kojima bi se hranili i jačali. Iako se nazivaju mediteranskim uraganima, rijetko stvarno dostižu snage i razornost onih na Atlantiku ili na Tihom oceanu.

Mediken nazvan Numa, koji je pogodio Grčku 2017, uzrokovao je velike poplave i odnio 20-ak života.

Ciklona Faust, koja je imala neka obilježja medikena, pogodila je 4. decembra 2008. godine južnu Dalmaciju, a jedan je zaprijetio Jadranu 2015.

Klimatolozi smatraju da bi se broj medikena mogao povećati s klimatskim promjenama.