Emisija “Galileo Mystery“: Prvi slučajevi vampirizma zabilježeni u BiH

Između ostalog bilo je govora o nezaobilaznom grofu Drakuli, a u prilogu je kao jedna od zemalja gdje su zabilježeni prvi slučajevi vampirizma spomenuta Bosna i Hercegovina. Prema tvrdnjama autora priloga 1731. godine u mjestu Međeđa kod Višegrada zabilježen je jedan od najranijih slučajeva vampirizma.

Sve je počelo iznenadnom smrću 14 osoba. S obzirom na to da smrtnim slučajevima nije prethodila nikakva bolest, mještani su ih pripisali vampirima. Navodno su u namjeri, piše aura.ba, da se uvjere u svoje tvrdnje nakon nekoliko dana otkopali grobove i u njima pronašli netaknute leševe.

U prilogu nisu ponuđeni neki konkretniji detalji koji bi potkrijepili ovu priču iz Međeđe, ali su predočeni pisani dokumenti o balkanskim vampirima iz vremena austro-ugarske vladavine koji se nalaze u gradskom arhivu u Beču, piše Aura.

Istraživala ih je njemačka psihologinja Sibel Balta, koja se godinama bavi proučavanjem misterija vezanih uz vampire. Ona je pojasnila da se dokumenti odnose na srbijansko selo Kišeljevo i bosansko mjesto Međeđa, gdje je u 18. stoljeću zabilježeno više nerazjašnjenih smrtnih slučajeva. Prema dostupnim zapisima, austro-ugarski doktori su se po carevom nalogu više pozabavili slučajevima u Kišeljevu i na inzistiranje mještana otkopali grobove za koje su tvrdili da kriju vampire.

Balta navodi da dokumenti sadrže nevjerovatne detalje. U njima je navedeno da su doktori ekshumirali leševe za koje su utvrdili da su izgledali netaknuto i neoštećeno. Prema njihovim izvještajima koža im je bila roza, a u ustima su otkrili tragove krvi. Doktori su zabilježili da su leševi izgledali kao da su živjeli poslije smrti. S obzirom na to da liječnici u to vrijeme nisu imali objašnjenje za ono što su vidjeli, došli su do istog zaključka kao i mještani, te su i u službenom izvještaju podržali tezu da su pokojnici bili žrtve vampira. Čak su i odobrili ritual probadanja mrtvaca glogovim kolcem, što se u to vrijeme smatralo efikasnim lijekom protiv vampira.

Međutim, dr. Balta navodi da je i sama istražujući priče o vampirima, danas skoro 300 godina nakon ovih iz Međeđe i Kišeljeva, sklonija mišljenju da se iza priče o vampirima zapravo krije serijski ubica. Da bi pronašla tragove koji bi potkrijepili njezinu teoriju, Balta je posjetila Srbiju, a najavljuje i posjet Bosni.

Prema tvrdnjama filologa i etnologa Nenada Filipovića, vampiri i vampirizam nastali su u Bosni kao posljedica dugogodišnjih ratova i razaranja između Osmanlija i Habsburgovaca. Prema Filipovićevim navodima najčešći izrazi za vampira u Bosni bili su lampir, lampijer, lapir, vukodlak i vukozlačina. Isti autor tvrdi da je najpoznatiji bosanski vampir bio lampir Meho iz okoline Glamoča.

Uz vampira Mehu, Filipović spominje i Paju Tomića iz sela Tupanari u okolini Vlasenice.