Delfini su osobe? (VIDEO)

Bottlenose delfin

Naučnici su delfine prepoznali kao druga najinteligentnija bića na svijetu i to odmah poslije ljudi.

Delfini su osobe s karakterom

Naučnici preporučuju kako je inteligencija delfina izražena u tolikoj mjeri da bi ih se trebalo tretirati kao osobe sa karakterom.

Istraživanje ponašanja delfina pokazuje nepobitnu sličnost komunikacije delfina onoj kod ljudi ali i kako su daleko pametniji od čimpanzi. Ove tvrdnje su podržane anatomskim istraživanjem koje je pokazalo da mozak delfina ima dijelove potrebne za visoku inteligenciju.

Istraživači su trenutno u raspravama da li je moralno dopustivo tako visokointeligentne životinje držati u parkovima za zabavu ili ih ubijati zbog hranjenja, ili (kako se to radi na Farskim ostrvima) zbog dokazivanja zrelosti. Oko 300 hiljada kitova i delfina svake godine umire nasilno (od ljudske ruke).

“Mozgovi mnogih delfina su veći nego naši, a u srazmjeri sa ostatkom tijela su na drugom mjestu odmah iza ljudskih.”, kaže Lori Marino, zoologistkinja na Emory University u Atlanti, koja je magnetskom rezonansom mapirala mozgove različitih delfina i uporedila ih sa primatskim.

“Neuroanatomija preporučuje psihološku povezanost između ljudi i delfina te ističe duboku vezu između ove dvije vrste”, kaže Marino.

Bolji od ljudi

Delfini su već neko vrijeme prepoznati kao jedni od inteligentnijih životinja ali mnoga istraživanja su ih smještala ispod čimpanzi, za koje su dosadašnja istraživanja pokazala da mogu dostići nivo inteligencije trogodišnjeg djeteta. U posljednje vrijeme, serija studija ponašanja preporučuje kako bi delfini, a posebno pojedine vrste (bottlenose), mogle biti inteligentnije od čimpanzi. Studija, naime pokazuje kako delfini imaju izražen karakter pa čak i da mogu razmišljati o budućnosti.

Postalo je jasno, također, da su delfini “kulturne” životinje, što znači da vrlo lako mogu jedan od drugog “pokupiti” nove tipove ponašanja.

U jednoj studiji, Diana Reiss, profesorica psihologije na Hunter College, City University of New York, pokazuje kako bottlenose delfini mogu sebe prepoznati u ogledalu i to koristiti kako bi provjeravali različite dijelove svog tijela, kao i da imaju sposobnosti koje su do sada bile vezane isključivo za ljude i velike majmune.

U drugom istraživanju, Reiss dokazuje kako zarobljeni delfini također imaju sposobnost učenja rudamentarnog jezika zasnovanog na simbolima.

Druga istraživanja su pokazala kako delfini mogu rješavati teške probleme, dok oni koji žive u divljini sarađuju na načine koji prikazuju kompleksne društvene figure kao i visok stepen emotivne sofisticiranosti.

Da li se i delfini svađaju poput ljudi?

U jednom od aktuelnih istraživanja, delfin “spašen” iz divljine je naučio hodati na repu tokom boravka u australskom definariju.

Nakon što je oslobođen, naučnici su bili zabezeknuti kako se naučeni trik širi među ostalim delfinima koji su to naučili od prethodno zarobljenog.

Postoji veliki broj sličnih primjera, poput onog na zapadu Australije, gdje su tamošnji delfini naučili držati spužve na usnim otvorima, a kako bi se zaštitili tokom potrage za bodljikavim ribama na dnu okeana.

Ovakva i slična opažanja su ponukala na brojna pitanja o strukturi mozga delfina.

Veličina je tek jedan od faktora. Istraživači su uočili kako veličina mozga varira između različitih vrsta delfina. Međutim, kada se radi o samoj inteligenciji veličina mozga je manje bitan faktor od veličine u odnosu na cjelokupno tijelo.

Ono što su Marino i njene kolega pronašli je kako su cerebralni korteks i neocortex bottlenose delfina toliko veliki da “anatomski omjer koji procjenjuje kongitivne sposobnosti smješta delfinski mozak odmah iza ljudskog”. Također su shvatili kako moždani korteks delfina poput bottlenose vrste ima jednaku naboranost što kod ljudi jako mnogo utiče na inteligenciju. Takvi nabori, naime povećavaju volumen korteksa i sposobnost moždanih ćelija da se međusobno povezuju.

“Unatoč različitom razvoju neuroanatomske putanje kod ljudi, mozgovi kitova imaju nekoliko značajki koje su povezane sa kompleksnom inteligencijom.”, kaže Marino.

Ples delfina

Marino i Reiss će sve ove podatke predstaviti na konferenciji koja će se narednog mjeseca održati u San Diegu, Kalifornija, u zaključku navodeći danovi dokazi o inteligenciji delfina čine moralno neprihvatljivim daljnje zlostavljanje ove vrste u budućnosti.

Thomas White, profesor etike na Loyola Marymount University, Los Angeles, autor serije akademskih studija o pravima delfina, će također govoriti na ovoj konferenciji.

“Naučno istraživanje … preporučuje kako su delfini osobe s karakterom kojima se treba pripisati status individue,” tvrdi White.