Čudesno otkriće: Afrički slonovi koriste ljekovito bilje kako bi se "liječili"

Afrički slonovi koriste desetine različitih ljekovitih biljaka za liječenje sebe i svojih porodica kada su bolesni, zaključak je studije koja je obuhvatila razgovore s ljudima koji žive i rade uz slonove u regiji Mount Elgon u Keniji.

Ove životinje već dugo intrigiraju naučnike svojim neobičnim ponašanjem: poznate su kao slonovi koji "rudare" so, jer ulaze u pećine i stružu stijene kljovama kako bi došle do minerala potrebnih za ishranu. Novoobjavljeno istraživanje ukazuje na to da isti ti slonovi u šumi koriste nekoliko različitih biljnih vrsta u ljekovite svrhe.

Jedna od vodećih istraživačica, dr. Elodie Freymann sa Univerziteta Brown u SAD-u, izjavila je da studija otvara pitanje da li uništavanje šumskih staništa lišava životinje – ali i ljude – lijekova potrebnih za zdrav život i napredak.

Trending

Neobičan prizor u centru Sarajeva: Lisica snimljena u ulici Čobanija

"Ovo pokazuje koliko su naši lijekovi povezani sa svijetom prirode i životinja", rekla je dr. Freymann za BBC News.

Lijek za mladunčad

Naučnici su sarađivali s organizacijom za zaštitu prirode "Mount Elgon Foundation". Razgovarali su s lokalnim stanovništvom, uključujući čuvare divljih životinja i starješine zajednice. Svjedočenja su opisala kako slonovi biraju određene biljke kada se ne osjećaju dobro, te kako majke navodno daju dijelove ljekovitih biljaka svojoj mladunčadi.

Na osnovu toga, istraživači su zaključili da slonovi koriste 35 različitih biljnih vrsta, te da je za 25 njih lokalno poznato da imaju ljekovita svojstva. Studija, objavljena u časopisu Scientific Reports, nije navela imena ispitanika, već je učesnike zadržala anonimnima kako bi se osjećali slobodno da podijele svoje priče. Njihova svjedočenja otkrivaju neke zanimljive detalje. U jednom iskazu, čuvar divljih životinja opisao je kako je vidio slonove kako koriste biljku poznatu kao Angurweet "kao lijek za mladunčad".

Angurweet se koristi kao lijek za razne tegobe, uključujući bolove u stomaku. Čuvar je opisao kako majke slonice miješaju tu biljku u ustima, "uklanjaju lišće i žvaču ga dok ne postane kašasto, zajedno s korijenjem nekih drugih stabala".

Također je ispričao da je vidio majke kako miješaju taj biljni materijal sa svojim mlijekom. "Daju to mladunčadi, koja ga sama žvače, a zatim ispljune čvrste ostatke." Profesor Michael Huffman, primatolog koji radi u Japanu, trenutno na Univerzitetu Nagasaki, izjavio je da je ovaj konkretan slučaj "intrigantan", ali da bi bilo potrebno više dokaza kako bi se potvrdilo da slonovi pružaju namjensku medicinsku njegu svojim mladuncima. Naučnici su već započeli prikupljanje tih dokaza. Lokalnim stručnjacima za divlje životinje, s kojima sarađuju, dali su kamere kako bi zabilježili ponašanje kojem svjedoče. Također analiziraju biljke koje slonovi koriste, tragajući za novim lijekovima koje su možda sami slonovi otkrili.

Još jedan od vodećih istraživača na projektu, dr. Fabien Schultz sa Instituta za tropsku medicinu "Bernhard Nocht" u Hamburgu, izjavio je: "Lokalno znanje nam je poslužilo kao mapa. Sada želimo pratiti slonove i istražiti da li biraju određene biljke u specifičnim zdravstvenim situacijama, te da li te biljke posjeduju relevantno biološko djelovanje."

Najraniji naučni zapisi o tome da slonovi primjenjuju "samoliječenje" datiraju još iz ranog trećeg vijeka. Rimski pisac Klaudije Elijan je u svom djelu De Natura Animalium (O prirodi životinja) opisao slona koji je, nakon što je ranjen kopljima i strijelama, konzumirao cvjetove i ulje masline. Slon se u potpunosti oporavio. Vijekovima kasnije, naučnici istražuju šta možemo naučiti od divljih životinja o svojstvima biljaka u šumskim staništima u kojima su se one razvijale.

Šume kao fabrike lijekova

"Na ovoj planeti postoje organizmi koji proizvode lijekove i posjeduju tu nevjerovatnu sposobnost", rekao je dr. Freymann za BBC News. "Fabrike lijekova postoje svuda oko nas."

Profesor Huffman, koji nije učestvovao u ovoj studiji, dodao je: "Sada znamo da se komarci i vinske mušice (drozofile) samoliječe, da to čine pčele, kao i mnoge druge vrste, sve do viših stepenica evolucijske ljestvice, uključujući velike čovjekolike majmune Afrike i Azije. Sa svakom novom proučenom vrstom stičemo bolje razumijevanje naše medicinske prošlosti."

Za dr. Freymanna, ovi nalazi nose i pouku za našu budućnost: "Mnogi lijekovi koje kupujemo u apotekama dobijeni su iz spojeva pronađenih u drveću, algama, gljivama i koralnim grebenima. Za nas je višestruko korisno da zaštitimo ove šume i sačuvamo te prirodne apoteke... dovoljno dugo da otkrijemo nove prirodne proizvode koji bi nam u budućnosti mogli spasiti živote."