'Tito - ikona Jugoslavije': Izložba u Ljubljani

Izložba 'Tito-ikona Jugoslavije', koju mlađi Slovenci, ali i oni starijeg naraštaja, mogu pogledati u Ljubljani do kraja februara iduće godine, izaziva u Sloveniji pohvale i kritike, kao jedna vrsta ideološkog ogledala za traženje izgubljenog vremena.

''Izložba glorificira diktatora odgovornog za smrt stotina tisuća ljudi'', tvrdi historičar Jože Dežman koji se bavi istraživanjem poratnih žrtava i više stotina masovnih grobnica koje su se otkrivale u Sloveniji otkako je postala samostalna država, a stavljaju tamnu sjenu na Titovo doba, javlja Fena.

"Tužno je vidjeti da mladi kojima su roditelji cijelog života lagali o Titu još u to vjeruju", kaže historičar koji smatra da se Slovenija još nije oslobodila "jugonostalgije" niti kritički razbila 'Titov mit'.

Suprotno njemu, historičar Jože Pirjevec, koji je o Titu izdao više knjiga, smatra da izložba ima svoj smisao i prikazuje postignuća Tita i Jugoslavije na objektivan način te da je Tito zaslužan što je danas samostalna Slovenija u svojim etničkim granicama.

Izložba i Titu održava se u prostorijama ljubljanskog velesajma na 1200 četvornih metara. Uz predmete koji su pripadali Titu ili se njima služio (među njima je i zadnja 'Titova štafeta' iz 1979. godine) iz privatnih i državnih muzeja, na izložbi se prikazuju brojne fotografije sa svjetskim čelnicima i filmskim zvijezdama te video-prilozi s izjavama o Titu njegovih suvremenika i suradnika, pa i ona Britanca Fitzroya Macleana iz 1962. godine da je Tito, iako ga mnogi ne vole, zapravo odraz 20. stoljeća.

Većina posjetitelja vidi izložbu kao mogućnost 'reflektiranja' nekadašnjeg vremena, sa svim njegovim dobrim i lošim stranama, prednostima i nedostacima, unatoč kritikama da se kroz nju odražava 'jugonostalgični' pristup Titu i vremenu koje je on obilježio, navodno karakterističan za slovensku ljevicu.

Ljubljanska izložba 'Tito-ikona Jugoslavije', uključuje eksponate iz privatnih arhiva, protokola Republike Slovenije, arhiva Muzej istorije Jugoslavije iz Beograda, Muzeja slovenskih željeznica, Tehničkog muzeja i novinske kuće 'Delo'.