Sjemenke biljaka čine nešto nevjerovatno kada "čuju" zvuk kiše

Novo istraživanje pokazuje da sjeme biljaka može osjetiti vibracije koje stvaraju kapi kiše i reagirati buđenjem iz stanja mirovanja kako bi "pozdravilo" vodu. Dok umirujuće kuckanje kiše potiče ljude da se sklupčaju i smjeste, čini se da sjeme riže čini upravo suprotno, kao da počne klijati u 'iščekivanju' nadolazećeg potopa.

Ovo otkriće, koje su otkrili inženjeri mašinstva sa MIT-a, Nicholas Makris i Cadine Navarro, nudi prvi direktan dokaz da sjeme i sadnice mogu osjetiti i reagirati na zvukove u prirodi.

"Ova studija govori da sjeme može osjetiti zvuk na načine koji im mogu pomoći da prežive", objašnjava Makris. "Energija zvuka kiše dovoljna je da ubrza rast sjemena."

Trending

"Na sceni imamo osovinu zla koja maltretira sve građane BiH"

Japan je znao

Biljke, naravno, nemaju istu slušnu opremu kao mi da bismo zapravo čuli zvukove. Ali studija sugerira da sjeme reagira na iste vibracije koje mogu proizvesti zvučno iskustvo u našim ljudskim ušima. Kroz niz eksperimenata, istraživači su potopili gotovo 8.000 zrna riže u plitke kade s vodom, na dubini od oko 3 centimetra  i izložili neka od njih kapljicama vode tokom šest dana. Promjenjivali su visinu i veličinu svake kapi kako bi simulirali kišne oluje različitog intenziteta, a istovremeno su mijenjali položaje zrna kako bi utvrdili kako dubina i udaljenost utiču na klijanje.

Hidrofon je snimio akustične vibracije koje proizvode kapi, potvrđujući da eksperiment oponaša vibracije koje proizvode stvarne kapi kiše koje padaju u prirodi - poput jakih pljuskova koji ponekad mogu zasuti lokve, bare i močvare.

"To daje novo značenje četvrtoj japanskoj mikrosezoni, pod nazivom 'Padajuća kiša budi tlo'", kaže Makris.

U svojoj studiji, istraživači su primijetili da je sjeme izloženo padajućim kapima klijalo do oko 37 posto brže, u poređenju sa sjemenom koje nije primilo simulirani tretman kiše, ali je bilo smješteno u inače identičnim uslovima. Čini se da ovu adaptaciju olakšavaju statoliti - organele osjetljive na gravitaciju koje se talože prema dnu određenih biljnih ćelija, pružajući osjećaj gravitacijskog smjera (gravitropizam) kako bi se vodio rast korijena prema dolje i rast izdanaka prema gore.

Zašto sjeme riže?

Zvučni valovi koje proizvode padajuće kapi kiše mogu prenijeti dovoljno sile kroz vodu i moguće tlo da poguraju ove statolite i pokrenu rast sjemena. Zaista, najveći porast stope klijanja uočen je kod sjemena koje je doživjelo najveće nivoe pomjeranja statolita, zbog blizine padajućih kapi. Ovo sugerira da je vjerovatnije da će sjeme posađeno bliže površini reagovati, jer se nalazi na optimalnoj dubini za apsorpciju vlage i rast.

Akustične vibracije su najizraženije u potopljenim uslovima. Budući da je voda gušća od zraka, valovi pritiska se pojačavaju i lakše putuju, čineći kišu mnogo glasnijom pod vodom. "Dakle, ako ste sjeme koje se nalazi na nekoliko centimetara od udara kišne kapi, vrsta zvučnog pritiska koju biste doživjeli u vodi ili u zemlji ekvivalentna je onome kojem biste bili izloženi na nekoliko metara od mlaznog motora u zraku", objašnjaca Makris.

Istraživači vjeruju da i druge vrste biljnih sjemenki reagiraju na zvukove iz okoline na slične načine i na kraju su odabrali rižu jer dijeli sličnosti u gravitropizmu s mnogim drugim biljkama. Riža, osnovna hrana za milijarde ljudi, također raste u podvodnim okruženjima, što je čini savršeno pogodnom za ovaj eksperimentalni postav. Ovo istraživanje je objavljeno u časopisu Scientific Reports.