Radnik Kodaka izumio digitalnu kameru 1975, direktori ga ismijali: Ko bi ovo koristio?

Zamislite svijet u kojem je izrada fotografije vrlo spor proces koji se može savladati tek s godinama učenja i rada. Svijet bez pametnih telefona i Instagrama. Svijet u kojem je jedna kompanija suvereno vladala. Takav svijet je bio 1973, što je godina u kojoj je Steven Sasson, mladi inženjer, počeo raditi za Eastman Kodak.

Dvije godine kasnije, Sasson je izumio digitalnu fotografiju i napravio prvu digitalnu kameru.

Sasson je imao 24 godine kada je izumio proces koji nam dozvoljava da pravimo fotografije našim telefonima, šaljemo ih iste sekunde na drugi kraj svijet i dijelimo ih s milionima drugih ljudi. Ovaj je proces potpuno poremetio industriju kojom su vladali Rochesteri i pokrenuo more žalbi profesionalnih fotografa koji su ogorčeni zbog „srozavanja“ njihove profesije.

A sve je počelo vrlo "nevino".

Kada je Sasson stigao u Kodak, dat mu je, kako se činilo, nevažan zadatak – da utvrdi da li postoji praktična upotreba za CCD (charged coupled device – uređaj za punjenje), koji je izumljen nekoliko godina ranije.

Naručio je nekoliko uređaja i počeo se "igrati s njim". Uočio je brzo da bi se pomoću njega mogle praviti fotografije, ali je "začkoljica" bila ta što CCD nije mogao sačuvati fotografiju jer su električni signali brzo nestajali.

Kako bi pohranio fotografije, on je odlučio koristiti nešto što je u to vrijeme bio potpuno nov proces, digitalizaciju – pretvaranje električnih signala u brojeve. No to je rješenje donijelo novi izazov – pohrana na RAM memoriju i premještanje na digitalnu magnetnu traku.

No, uspio je i konačno rješenje bio je Rube Goldberg uređaj s lećom koja je skinuta sa Super-8 filmske kamere; s prenosivim digitalnim snimačem; 16 nikal kadmij baterijom... Danas taj uređaj izgleda čudno, ali morate se sjetiti da je ovo bilo doba u kojem nije bilo kućnih računara. Podsjećamo i da je portal Radiosarajevo.ba prije tri godine pisao o ovoj prvoj kameri, pročitajte:

Ovako je izgledala prva digitalna kamera

Kamera je bila historijski uspjeh, ali valjalo je izumiti sistem koji bi omogućio digitalnoj informaciji da "pređe" na traku kasete i pretvori se u nešto što se može gledati na televiziji.

„Ovo je bilo više od kamere. Bio je ovo sistem koji je donio ideju da se fotografije rade bez filma i papira i bez potrošnog materijala“, prisjeća se Sasson.

No, ovo revolucionarno otkriće nije naišlo na dobar prijem direktora Kodaka. Bili su uvjereni da niko nikada neće poželjeti gledati fotografije na ekranu.

Direktori su smrknuto gledali aparat kojem je trebalo 50 milisekundi da načini fotografiju i 23 sekunde da je snimi na traku. „Izvadio bih kasetu, ubacili bi je u jedinicu za playback. Trideset sekundi kasnije, na ekranu bi se pojavila crno-bijela fotka, 100x100 piksela“, govori Sasson.

Prve slike načinjene prvom digitalnom kamerom
Iako je kvalitet bio loš, Sasson im je govorio kako će se rezolucija unapređivati zajedno s napretkom tehnologije, a imao je ideju i kako će se fotke slati putem telefonske linije. Džaba, direktori nisu bili zadovoljni.

„Printane fotografije su s nama 100 godina, niko se na njih nije žalio, nisu skupe, ta zašto bi neko htio gledati fotografije na ekranu“, odgovarali bi mu čelnici Kodaka.

Najviše primjedbi stiglo je iz marketinškog sektora: Kodak je imao monopol na američkom tržištu fotografija i zarađivali su od svakog koraka procesa nastajanja fotografije: od aparata, filmova, bliceva... fotografije su se izrađivale u Kodakovim radnjama, s Kodak hemikalijama i Kodak papirima.

Sasson je procijenio kako će za 15-20 godina tehnologija biti takva da će digitalne kamere zamijeniti fotoaparate s filmom. No, kad takav razgovor vodite s osobama koje za 20 godina neće biti u biznisu, sigurno je da većina neće biti zainteresirana da vodi taj razgovor.

Kodak jeste patentirao kameru 1978, ali Sassonu nije bilo dozvoljeno da u javnosti govori o njoj.

Sasson i njegov kolega Robert Hills su 1989. Izumili prvu modernu SLR digitalnu kameru koja liči na ove današnje i ima slične funkcije. No, Kodak opet nije bio zainteresiran. Iz marketinškog odjeljenja su mu rekli kako mogu prodati kameru, ali ne žele, jer bi to utjecalo na druge dijelove kompanije.

No, to nije bila istina – do 2007, kada je patent istekao, svi su morali plaćati Kodaku za korištenje digitalne tehnologije. Kodak je kasno prihvatio ovaj izum i prekasno je počeo s proizvodnjom digitalnih fotoaparata.

Danas Sassonova kamera stoji u Smithsonian muzeju, a Sasson je od američkog predsjednika Baracka Obame 2009. dobio medalju za doprinos tehnologiji.Tri godine kasnije, Kodak je prijavio bankrot.