Prije 150 godina izašao prvi broj dnevnih novina u historiji BiH

Prije tačno 150 godina, sedmog aprila 1866. godine, u Sarajevu je izašao prvi broj prvih dnevnih novina u historiji Bosne i Hercegovine. Zvale su se Bosanski vjestnik, a štampane su u Pečatnji (štampariji) Vilajeta bosanskoga koju je iste godine na poziv progresivnoga bosanskog valije Topal Osman-paše u Sarajevu otvorio Ignjac Šopron, Nijemac iz Vojvodine.

Nezadovoljni Ignjac Šopron napustio Sarajevo: Zašto su ugašene prve bh. novine Bosanski Vjestnik

Novine su pisane reformiranom ćirilicom, što Bosnu i Hercegovinu čini prvom južnoslavenskom zemljom koja je zvanično uvela reformirani pravopis Vuka Karadžića.

Jezik novina bio je narodni. Vilajetske vlasti službeno su jezik tada nazivale bosanskim.

Glavni urednik bio je Miloš Mandić, Srbin rodom iz Slavonije koji je obrazovanje stjecao u Beogradu.

Zajedno s Mehmedom Šakirom Kurtćehajićem, Mandić slovi kao pionir bh. novinarstva.

Saradnici Vjestnika bili su još i iguman i učitelj Teofil Petranović te historičar i bibliotekar Gazi Husrev-begove biblioteke Salih Sidki ef. Hadžihuseinović Muvekit.

Bosanski Vjestnik štampao je 51 broj u 1866. i 1867. godini nakon čega se ugasio.