Preminuo Aleksandar Flaker

Ugledni slavist i književni historičar Aleksandar Flaker preminuo je u 86. godini života, saopćio je Hrvatski P.E.N. centar, čiji je Flaker bio član.

Flaker je rođen 27. jula 1924. godine u Białystoku u Poljskoj. Najranije djetinjstvo proveo je u Łodźu, a osnovnu školu završio je u Zagrebu. Maturirao je u Senju 1942. Studij slavistike završio 1949. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je izabran za asistenta na Odsjeku za slavenske jezike i književnosti. Doktorirao je 1954. disertacijom Pravaštvo i ruska književnost. Za docenta je izabran 1958., izvanrednim profesorom postao je 1962. Kao redovni profesor ruske književnosti radio je od 1965. do odlaska u penziju 1989. (od 2002. professor emeritus). Kao vrhunski stručnjak, naučnik i predavač, poznavalac desetak evropskih jezika, pozivan je na mnoge evropske i američke univerzitete. Redovni je član HAZU od 1991. Izvanredni je član Slovenske akademije nauka i umjetnosti, počasni član Mađarske akademije nauka te inostrani član Poljske akademije nauka i umjetnosti.

Intenzivan i plodan naučno-spisateljski rad
Obavljao je i niz strukovnih funkcija: naslijedivši J. Badalića, bio je šef Katedre za rusku književnost te više puta šef Odsjeka za slavenske jezike i književnosti. Jedan je od osnivača i predstojnika Zavoda za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Bio je potpredsjednik Međunarodne udruge za proučavanje i širenje slavenskih kultura (MAIRSK) te potpredsjednik Koordinacijskog komiteta Poredbene historije književnosti evropskih jezika – ogranka Međunarodnoga udruženja za poredbenu književnost (ICLA). Pokretač je i voditelj dvadesetogodišnjeg projekta, tj. niza međunarodnih slavističkih naučnih skupova pod zajedničkim nazivom Pojmovnik ruske avangarde koji je prerastao u Zagrebački pojmovnik kulture 20. stoljeća. Član je uredništva "Umjetnosti riječi", "Književne smotre", "Russian Literature" (Amsterdam), "Neohelikon" (Budimpešta) i dr.

Intenzivan i plodan naučno-spisateljski rad Aleksandra Flakera bitno je odredio današnju hrvatsku (ali i bosansku) rusistiku, te sveukupnu slavistiku (i kroatistiku) i književnu nauku.

Nabrojat ćemo samo neka Flakerova djela: Heretici i sanjari, Krležin zbornik (s I. Frangešom), Stilovi i razdoblja (sa Z. Škrebom), Ruski klasici XIX. stoljeća, Književne poredbe, Formalismus, Strukturalismus und Geschichte (s V. Žmegačem), Literaturtheoretische Modelle und kommunikatives System (s W. Krollom), Modelle der Jeans-prosa, Stilske formacije, Proza u trapericama, Hrvatska književnost u evropskom kontekstu (s K. Pranjićem), i druga.