Predstavljamo strip: Tintin

U svijetu strip umjetnosti posebno mjesto zauzima strip slavnog belgijskog autora Georges Remija Hergea - Tintin. Čitatelji su Tintinove avanture prvo pratili u Le Petit Vingtieme, dječjem dodatku uz belgijske novine Le XXe Siecle, a prvi broj je objavljen 10. januara 1929. godine. 

Za vrijeme Drugog svjetskog rata, Tintinove avanture su se mogle čitati u novinama Le Soir, a, nakon završetka rata, i u vlastitoj ediciji. Cijeli serijal broji ukupno 24 albuma.

Tintin #1 - Naslovnica Algoritmova izdanja. 

Mnogi detalji iz Tintinova života su nastali po uzoru na Hergeov život. Sam Tintin je modeliran po uzoru na njegovog brata Paula, a slavni nespretni detektivi Dupont i Dupond su kreirani po uzoru na njegovog oca i strica; također, blizance. 

Tintin je po zanimanju novinar, a u njegovim avanturama ga prati njegov pas Milou. Prve epizode u serijalu su, za današnje standarde, prilično naivne. U njima Herge pokazuje određene predrasude, najčešće kroz ismijavanje sistema i/ili običaja zemlje koju Tintin posjećuje. 

Herge je u strip uveo stil poznat kao čista linija (franc. ligne claire), koji karakteriše jasna linija jednake debljine, bez posebnog isticanja objekata ili kova ili izrazitog sjenčenja. Kombinacija karikaturalnih likova sa realističnim pozadinama i lokacijama se dobija jednostavan, ali i izrazito lijep crtež. 

Drugi broj Tintina - Tintin u Congu - se danas smatra izrazito rasističkim. Englesko izdanje tog stripa ima naznaku da je riječ o stripu s rasističkim sadržajem i objavljeno je s predgovorom koji događaje stavlja u odgovarajući historijski kontekst. Belgijski sud je, pak, presudio da je riječ o djelu koji sadrži "iskreni humor" sa "nekom vrstom upitnog sadržaja".

Kadar iz kontroverzne epizode Tintin u Kongu. 

Već od petog albuma Plavi lotos Herge razvija svoj karakteristični stil crtanja. Sa Plavim lotosom Herge sve veću pozornost pridaje i historiji, kulturi i tradiciji zemlje koju svjetski putnik Tintin posjećuje. Herge tako napušta predrasude i ismijavanja iz prethodnih brojeva i odlučuje se za kritike i analize "između redova", čime svaki broj predstavlja svojevrsnu reportažu mladog novinara Tintina. 

Zbog cenzure i nestašice papira u novom Tintinovom domu Le Soir, Herge mijenja stil pripovjedanja. Budući da nije želio da Tintin reflektuje odnose i dešavanja u ratom zahvaćenoj Evropi, Herge unosi elemente fantastike u serijal, ali i kreira nove likove, koji će postati nezaobilazni dio serijala. To su impulsivni kapetan Archibald Haddock i čudni profesor Tryphon Tournesol. Tintin tako više nije centralni dio serijala, već dio jedne zanimljive družine. 

Završetkom Drugog svjetskog rata, Tintin dobija i svoj vlastiti magazin, koji će postati početno mjesto avantura mnogih slavnih strip junaka kao što su Umpah-Pah, Thorgal...  

Tintinov značaj je davno prerastao okvire strip umjetnosti. Napisano je nekoliko knjiga posvećenih Hergeovom junaku, a postoji čak i disciplina posvećena proučavanju Tintina - tintinologija.

Dakako, veliki uspjeh nekog stripa ne može proći bez prateće filmske adaptacije. Krajem 2011. godine je tako u kina došao prvi od, planirana, tri filma o Tintinu u režiji Stevena Spielberga i produkciji Petera Jacksona.