Predstavljamo strip: Corto Maltese (VIDEO)

Bio jednom jedan mornar, samo što, u stvari taj mornar, nije bio običan mornar,a bio je pomalo i pirat. I on je, kao i svaki pošteni pirat imao svoju mapu sa zakopanim blagom, i uvijek je tražio to blago. Samo što njemu nije bilo toliko bitno da li će naći to blago na kraju svog pohoda. Njemu je bilo važnije ono na šta je nailazio između početka i kraja svoje potrage. Njemu je bila važnija avantura, njemu su bili važniji prijatelji sa kojima je učestvovao u svojim lutanjima po Južnoj i Sjevernoj Americi, Evropi, Africi, Aziji, po okeanima, morima, pa čak i svojim snovima. Bio jednom jedan mornar i taj mornar se zvao Corto Maltese.

Pričati o Corto Malteseu može se u nedogled. Najpoznatiji semiotičar današnjice, Umberto Eco, prilikom jednog intervjua izjavio je: "Kada se želim odmarati, čitam Marxa. Kada želim razmišljati, čitam Corta Maltesea". Iako ova rečenica može nalikovati kakvom jeftinom marketinškom triku (pogotovo onima koji u Imenu ruže nisu vidjeli ništa više od kriminalističke pripovjetke), njeno značenje trebalo bi podrobnije ispitati.



Corto Maltese, melanholični, cinični mornar u potrazi za nečim što možda i ne postoji, je alter-ego i autoportret (iako je u početku crtan inspiriran fizionomijom Burta Lancastera) svog autora, možda najvećeg strip autora ikad, a sigurno najvećeg pripovijedača - Hugo Pratta. Pratt je poznat kao "građanin svijeta", posljednji veliki predstavnik venecijanskog slikarstva, kosmopolita koji nam je na beskrajno šarmantan način prikazuje svu raznolikost i ljepotu naroda i kultura iz gotovo svih krajeva svijeta, a njegovi glavni likovi, svojevrsni antiheroji, nastupaju u tim krajevima uglavnom kao pridošlice koji svojim razumijevanjem i ljubavi jasno ukazuju na mogućnost suživota, poštivanje tuđih religija, zakona i običaja, gradeći tako trajne mostove prijateljstva bez obzira na nacionalnost, vjersku pripadnost ili boju kože.

U Corto Malteseu, najuspješnijem Prattovom serijalu, plovimo Karipskim i Južnim morima, prikradamo se uz ljude-leoparde u kolonijalnoj Africi, sakrivamo se u blatnom rovu ratom zahvaćene Evrope, spuštamo Amazonom u srce južnoameričke džungle, plešemo tango u Buenos Airesu, a to je samo o djelić avantura sina britanskog mornara sa Cornwalla i gibraltarske ciganke, koji na svojim putovanjima susreće likove od kojih su neki stvarne historijske ličnosti smještene u vremenski stvarne historijske kontekste, poput Jacka Londona, Manfreda von Richthofena - legendarnog Crvenog Barona ili Rasputina.

Isto tako susreće se (svjesno ili nesvjesno) sa bićima iz mitova i legendi, koji će baš preko njega, koji sanja otvorenih očiju, uspostaviti vezu sa našim svijetom. Tako će se u jednoj od kultnih epizoda glavom i bradom pojaviti mag sa dvora Kralja Arthura, kao i vjestičja polusestra vladara Camelota - niko drugi nego čarobnjak Merlin i Morgana Le Fey, a sve će započeti tako što će Corto zaspati oslonjen na mitsko kamenje Stonehengea. U čitavu Prattovu opusu magija zauzima vrlo bitno mjesto, bilo da se radi o keltskim legendama (Les Celtiques), religiji sa Karipskog mora (Voodoo for the president), ritualima mongolskih šamana (En Siberie), ili venecijanskoj tajnoj masonskoj loži (Favola di Venezia), čiji je član, navodno, bio i sam autor.

Balada o slanom moru i prvo pojavljivanje
Corto Maltese prvi put se pojavljuje u časopisu Narednik Kirk u epizodi naziva Balada o slanom moru, a Korto je bio tek jedan od protagonista, nikako glavni junak. Ipak, dobar odziv kod publike učinio je čuda i Pratt u narednim stripovima počinje da plete mrežu oko ovog dobronamjernog i romantičnog pirata, tako da Corto postaje jedna od omiljenih strip kreacija u Evropi i dostiže kultni status. Balada o slanom moru (La ballade de la mer salée) uvodi nas njegov u svijet. Riječ je o svijetu koji postoji na granici dva doba. Tehnološke revolucije 19. stoljeća i početaka modernog ratovanja, rovovske klaonice poznate pod nazivom Prvi svjetski rat. I dok se s jedne strane Evropa priprema, unatoč stepenu svoje "kulture", na masovno klanje, s druge se strane, među polinezijskim otočjem, među "divljacima i ljudožderima" vodi druga vrsta borbe. Ipak, ovi divljaci i ljudožderi ni slučajno nisu slijepi na događanja u vanjskoj politici ostatka svijeta, a težnja za ujedinjenjem raštrkanih otočja, pod krinkom nacionalizma ili kakvom drugom, ne može opstati usamljena i neprimjećena na političkoj pozornici.

Kontrast ljudskim mahinacijama, predstavlja okean, najveći među svima – Pacifik. Njegova sirova prirodna snaga koja ponekad izbija na površinu, mir i ljepota u zatišjima, služi kao kontrapunkt zvucima topova i potapanjima brodova. Ovaj svijet nudi posljednju priliku za avanturu, nudi posljednje romantične junake i velike ideale, nudi priliku za bijegom od političkog pragmatizma koji polako ovladava moralnim kodeksom kako vojnika, tako i "običnih" ljudi, nudi otvorena mora i potragu za Srećom, nudi ljubav, razmirice, cinizam, ironiju, male pobjede i nedostupne žene, još nedovoljno odrasle da bi bile femme fatale, a dovoljno egzotične da bi zavrtile glavama i najokorjelijim neženjama i individualcima koje ovaj svijet poznaje.

Već samim naslovom Pratt upozorava na melanholičnost ovoga svijeta pred raspadom, svijeta u kojemu se kriju junaci veći od života, junaci u čije smo postojanje oduvijek sumnjali, ali čije smo priče oduvijek prepričavali, trudeći se da određeni mitovi ostanu živi za nadolazeće generacije. Corto Maltese je jedan od njih. Miljenik sudbine, neukrotivi individualist i "subverzivan element" kakvim ga proglašava jedan od likova u stripu. Corto je, kako sam to rekao na početku, simbol. Simbol čije bi značenje, u ovako malo riječi, bilo nemoguće odrediti.

Svjedok jednog prošlog vremena
Smješten na početak 20. stoljeća u period od 1905. pa do početka Španskog građanskog rata u kojem mu se gubi trag, Corto Maltese svjedok je jednog prošlog vremena, isto kao što je njegov tvorac na kraju tog istog stoljeća svjedok vremena koje zauvijek prolazi i nestaje, ali kao što kazu vilenjaci iz epizode San zimskog jutra: "...Sve dok neko u ovoj zemlji bude sanjao - mi ćemo postojati!"...



Prva objavljivanja stripova o Corto Malteseu uvijek su bila u strip revijama, da bi se kasnije štampala i u formi albuma. Posljednji put Corto je zaplovio 1988., u strip časopisu Corto Maltese, a 2002. je napravljen i animirani film prema stripu.

http://www.youtube.com/watch?v=bro-fCnQQ-4