Pravi ili lažni Picasso u Titovoj vili na Vangi?

Brijunski otočić Vanga Tito je proglasio svojom oazom i na njemu izgradio sve po svome ukusu - ne bez razloga. Da se radi o raju na zemlji, svjedoče i reporteri Jutarnjeg lista koji donosi opsežnu reportažu o titovoj zaostavštini sa ovog otoka.  

Tek nedavno, otkrilo se da je vilu projektirao arhitekta Stjepan Kralj, za kojeg se tvrdi da je proveo cijeli život radeći za Tita, te je osim vile i kuća na Vangi bio i autor Kuće cvijeća. 

Tito je isprva ljetovao u Bijeloj vili, inače rezidenciji svih hrvatskih predsjednika, na Velikom Brijunu. Nakon što je, ploveći oko Brijuna 1952., ugledao udaljenu i divlju Vangu, ona se počela krčiti i polagano uređivati po Titovoj mjeri.

Vila na Vangi mali je muzej arhitekture i dizajna 60-ih i 70-ih godina, piše Jutranji list. Vila se sastoji od nekoliko salona i soba te jedne terase na vrhu. 

Makedonski salon bila je i radna soba Josipa Broza. Ovu sobu krasi drveni namještaj bogate rezbarije, djelo majstora iz Ohrida, kao i namještaj od kože i rezbarenog drva koji je bio poklon Sukarna, predsjednika Indonezije.

Bočno se vratima dolazi do dnevnog boravka, sobe u stilu starih James Bondova, s namještajem od bijele plastike. Prostorija s radnim stolom, stolom za sastanke, sofom i foteljama za odmor, malim barom s mašinom za espresso... Interijer s komadima namještaja koje mnogi dizajneri danas kopiraju, ali Tito ih nije volio. Uređena je sredinom 70-ih za adaptacije i proširenja vile, za koje Tito nije znao i koje su mu trebali biti iznenađenje. On je pukao kad je sve vidio, navodi Jutarnji.

Kennedyjev fotoboratorij

Uz dnevni boravak ranije se nalazio i fotolaboratorij koji je Titu poklonio američki predsjednik John Kennedy i jedna mala soba u kojoj je  rado spavao. Fotolaboratorij je danas u dijelovima i čuva se u upravi nacionalnog parka.

Slovenska soba, manja prostorija do Ribarskog salona, u kojoj je Tito često prespavao na rasklopnom krevetu, uređena je masivnim drvenim foteljama jednostavne forme, ovalnim stolom te ima i kamin. Ambijent je vrlo jednostavan i lijep. Nekoć je u ovom objektu bila i kuhinja.

Danas je Vanga samo kupalište hrvatskih predsjednika. Plažom koja je početkom 60-ih uređena za Tita koriste se i svi hrvatski predsjednici, koji ovamo dolaze brodom od Bijele vile.

Nedaleko od Ribarskog salona je Indonezijski salon, koji je zapravo indonezijska sjenica od raži, prvi objekt podignut na Vangi. Sa svoja tri stolića i okruglim stolom ispod strehe. Sjenica je okružena visokim bambusom koji raste po otoku i ostavlja posebni dojam.

Puteljci koji vode dublje u desnu stranu otoka, koji izgledaju kao zeleni tuneli, otkrivaju i kućicu za liječnika, pa kućicu za kuhara i poslugu i slično. 

Usred šipražja - nadrealan prizor. Fontana, sva nagrižena zubom vremena, s kipom dječaka koji piški, djelo Augusta Augustinčića. U fontani također nema vode, dječak ne piški, kip se zapravo jedva nazire iz raslinja, pišeJutranji list.

Na otoku rastu limuni, mandarine, naranče, razne palme, stablo banane, mango, kivi... za koje se Tito osobno brinuo. Šepure se i paunova, a prije je bilo raznih vrsta ptica, pa i jedna oka u bazenu.

Picasso na zidu Jovankine sobe

Iz dnevne sobe na gornju stranu vode manje stepenice do Jovankinih odaja. Tu je prije na zidu bila slika Marije Broz, majke predsjednika, koje više nema.

Jovankina je spavaća soba pravi biser arhitekture 70-ih, iako je kičasta, navodi Jutarnji. Sva je u bijelim, plavim i zlatnim tonovima. A uz prostoriju za šminkanje na zidu visi jedan Picasso. Grafika s oznakom 2/ 250, što bi trebalo značiti da je druga kopija. Takvi originali na tržištu vrijede oko 15.000 eura. 

Povjesničar umjetnosti Zvonko Maković, smatra da ova umjetnina vjerojatno nije original

"Nema potpisa dolje desno gdje bi se, da je autentična grafika, nalazio autorov potpis. Datum u gornjem kutu (27. 2. 69. III) pisan je na samu sliku, onako kako je Picasso često u tim godina činio, ali na slikama. Potpis gore desno, na bijeloj podlozi, s ove se snimke doima kao imitacija. Svakako je neobično da se na papiru pojavljuju okomite crte, da je papir s uzorkom. To je nešto što se ne čini - da se grafiku otiskuje na podlozi koja ima uzorak. Ovo prije da izgleda kao mehanički reproducirana originalna slika - iskazao je Zvonko Maković svoju sumnju u autentičnostm navodi Jutarnji list. 

Podsjećamo, Tito je s Picassom bio u prijateljskim odnosima, a ovaj je slavni slikar uradio i plakat za film Bitka na Neretvi, odrekavši se honorara, u zamjenu samo za sanduk kvalitetnog dalmatinskog vina. 

U fotogaleriji pogledajte neke od snimaka koje je objavio Jutarnji list