Ovi ljudi ne postoje, a možda vas baš oni vrebaju na društvenim mrežama

Stručnjaci za sigurnost na internetu nas odavno upozoravaju da iza mnogih "likova" u virtuelnom svijetu stoje prevaranti. Iako pogledate fotografiju, čine se kao stvarni ljudi, to ništa ne znači. Međutim, evo kako izgledaju ljudi koji zapravo ne postoje. 

Postoje čak i legalni biznisi koji "prodaju ljude koji ne postoje". 

Riječ je o fotografijama "ljudi" koje se mogu besplatno preuzeti sa stranice ThisPersonDoesNotExist.com, ukoliko su vam potrebne za profile u videoigarama ili druge svrhe. Svaki put kad otvorite, odnosno osvježite ovu stranicu, pojavit će se nova fotografija imaginarne osobe, uz sljedeću napomenu: "zamišljeno pomoću GAN (generativna suparnička mreža) Style GAN2 - Karras et al i Nvidia". 

Kreator stranice je Phillip Wang, softverski inženjer iz Ubera. Kako piše američki tech-portal Verge, algoritam iza stranice izvježban je na velikom broju stvarnih fotografija, a imaginarne slike generiše pomoću GAN-a, neuronska mreže za mašinske nauke koju je kompanija za kompjutersku grafiku Nvidia učinila javno dostupnom. 

"Većina ljudi ne shvata koliko će dobar AI biti u sintetsanju slika u budućnosti", navodi Wang. 

Lažne ljude s ovakvih fotografija moguće je ostariti, promijeniti im spol, rasu, izraz lica ili ih podmladiti. Ukoliko vam trebaju lažni ljudi u pokretu, takve nudi kompanija Rosebud.Ai. Njihovi lažni ljudi mogu i da govore. GAN se, naime, koristi i u stvaranju tzv. deep fake (duboki lažnjaci) videa. Također, GAN može generisati i životinje, animirane likove ili oživjeti umjetničke slike.

New York Times je u sklopu reportaže o ovom fenomenu čak napravio svoj sistem vještačke inteligencije (AI), koristeći se spomenutim softverom GAN. On također generiše lažne fotografije koje se mogu mijenjati prema dobu, rasi, spolu, raspoloženju, obliku i veličini očiju ili perspektivi. 

"Kad se ova tehnologija pojavila 2014. bila je loša - izgledala je kao iz igrice Sims. To je podsjetnik koliko tehnologija može napredovati. Detekcija će s vremenom samo postajati sve teža", kaže Camille Francois, istraživačica dezinformacija i manipulacija na društvenim mrežama.

A takvo napredno lažiranje postalo je moguće zahvaljujući dramatičnom napretku kompjutershih tennologija u identifikovanju ključnih crta lica. Danas se tehnologija za prepoznavanja lica koristi za otključavanje telefona ili prepoznavanje neke osobe među hiljadama fotografija.

Čak se i špijuni sada skrivaju iza atraktivnog lažnog lica. 

"Umjesto da šalju špijune da vrbuju metu na nekom parkingu u SAD, mnogo je brže i efikasnije sjediti iza tastature Šangaju i poslati zahtjeve za prijateljstvo 30.000 meta", objašnjava William Evanina, direktor američkog Nacionalnog protuobavještajnog i sigurnosnog centra.