Otvara se Titova 'Soba tajni'

Nekoliko hiljada metara filmske trake, snimljene u vrijeme epohe Josipa Broza Tita (u periodu između 1945. I 1980.), koja nikada, zbog cenzure, trenutne “nepodobnosti” nekih ličnosti ili nekih drugih razloga nikada nije montirana, postaje novi, kapitalni projekat srbijanskih Filmskih novosti.

Jedan film serijala biće posvećen Brozu i drugim državnicima njegovog doba, kao što su Sukarno, prvi i doživotni predsjednik Indonezije, i zajedno sa Titom jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih, Hajle Selasije, car Afrike, Idi Amin, vojni diktator i predsjednik Ugande, Bokasa, car Srednjoafričke Republike, Gadafi, predsjednik Libije, i mnogi drugi koji su nominalno bili nesvrstani, a u suštini diktatori. Jedini “neokaljani” u svojim zemljama koji nisu proglašeni za zločince bili su Tito i Fidel Kastro. Zanimljiv dokument su i dvije posjete Che Guevare, koji je boravio u Beogradu i na Brionima, zajedno sa Raulom Kastrom, rođenim bratom Fidela Kastra, koji je sada predsjednik Kube.

'Zabranjeni' dokumentarni materijal, koji se već nekoliko decenija nalazi u posebnoj prostoriji depoa koja se naziva “Soba tajni”, uskoro će se naći pred javnošću. Koristeći isključivo arhivski materijal iz vlastite - autorizovane produkcije, Filmske novosti, po riječima direktora Vladimira Tomčića, pripremaju dokumentarni serijal o Titu od 24 jednosatna filma, čiji značajan dio čine upravo cenzurisana dokumenta.

Među njima su i ona o Milovanu Đilasu, prvom jugoslavenskom komunističkom disidentu koji je preživio, a posebno, o Aleksandru Leki Rankoviću, nekadašnjem načelniku OZNE i ministru unutrašnjih poslova, prvom čovjeku jugoslovenskog sistema bezbjednosti i potpredsjedniku SFRJ, koji je smijenjen i isključen iz političkog i javnog života 1966. U svojim memoarima Ranković je zapisao: “Ja, koji sam sve prisluškivao, od skupštine do spavaće sobe, zadnji sam saznao šta mi se sprema”.

„Ne znamo, naravno, koliko se novog može reći o Titu i njegovom vremenu, ali će ovi novi, neobjavljeni snimci svakako dati još jedan, možda i konačni doprinos u formiranju slike o Brozu kao državniku, diktatoru, hedonisti, ljubavniku... a i o nama u tom političkom i društvenom ambijentu. Ako se na pravi način 'rekonstruiše' - prikaže i doživi to vrijeme, nesumnjivo će se doći i do gorkih prepoznavanja događaja koji su uslijedili devedesetih godina.

Kult ličnosti imao je znak jednakosti sa državom Jugoslavijom; sa nestankom Tita bio je neminovan i raspad Jugoslavije. Ostaje, ipak, neobjašnjiv fenomen poularnosti i obožavanja koji su obični ljudi gajili prema Brozu“, kaže Tomčić.

Svoje mjesto u ovom serijalu imat će i Kardelj, Bakarić, Krajačić, Žujović, Hebrang, Latinka Perović, Milka Planinc, Savka Dapčević-Kučar, Koča Popović, Slobodan Penezić Krcun, Veljko Vlahović, Kiro Gligorov, Stane Dolanc i mnoge druge političke ličnosti koje su ostale kao metafora tog doba.

„O Titu se zna sve i gotovo ništa, zato smo odlučili da ova 24 filma rade 24 reditelja i scenarista iz svih republika bivše Jugoslavije. Smatramo da će se tako dobiti dragocjeni komentari i različita mišljenja. Polovinu dokumentarnog serijala režirat će reditelji iz 'starije' generacije, oni koji su doživjeli vrijeme Broza i već imaju formirane stavove o tom vremenu, dok će ostalih 12 epizoda raditi mladi reditelji koji imaju drugu vizuru tog doba, vremensku distancu, i bez emocija mogu da govore o velikoj Jugoslaviji.

Ideja je da svaka pojedinačna epizoda nosi pečat ekipe koja ga je radila, od reditelja, do čitača teksta i izbora muzike.'Filmske novosti' su prije par godina već uradile dokumentarni film o Jovanki Broz, koji će za ovu priliku biti ponovo urađen, a ono što čini najznačajnijim i najvrjednijim dokumente Filmskih novosti je njihova autentičnost - to su prave hronike jednog društva u dugom vremenskom periodu“, ističe Tomčić, javio je B92.