Nova istraživanja pokazala: Analiza disanja može pomoći za rano otkrivanje Parkinsonove bolesti

Istraživači Weizmann instituta u saradnji sa Ichilov Medical centrom otkrili su da ljudi s Parkinsonovom bolešću dišu duže i stabilnije i tvrde da će to pomoći ranoj dijagnozi. Parkinsonova bolest je neurodegenerativna bolest bez poznatog lijeka ili uzroka. To je druga najčešća neurološka bolest u svijetu nakon Alchajmerove bolesti, sa oko 10 miliona oboljelih širom svijeta.

U novoj studiji od strane Weizmann Instituta Nauke u kolaboraciji sa Ichilov medicinskim centrom, vođenim od strane doktora Michal Andelmana-Gora, doktora Kobi Snitza i profesorice Tanye Gurevich, koji je nedavno objavljen u medicinskom žurnalu "Communications", specificira nova otkrića u vezi sa disanjem pacijenata sa Parkinsonovom bolesti.

Naveli su da bi ovo moglo pomoći u ranom dijagnosticiranju bolesti. U Parkinsonovoj bolesti, neki dijelovi mozga koji kontrolišu disanje su među prvima koji bivaju oštećenima u toku razvoja bolesti, čak i prije nego se simptomi pojave. Ova konekcija vodila je istraživače prema hipotezi da ljudi sa Parkinsonovom bolesti mogu imati promjene u disanju, te da imaju specifičnu vremensku dužinu u inhaliranju i izdahu vazduha. 

Trending

Nihad Uk otklonio sve sumnje o Vladi KS. Govorio i o poziciji gradonačelnika Sarajeva

Za one koji se bave Parkinsonovom bolešću, rana dijagnoza i prilagođeni tretmani mogu značajno poboljšati kvalitetu života. Nedavno je došlo do napretka istraživanja ka razvoju tretmana za sekundarne bolesti. Ovi tretmani mogu usporiti ili čak zaustaviti napredovanje bolesti. Međutim, kada se osobi dijagnostikuje Parkinsonova bolest na osnovu promjena pokreta, mnoge moždane stanice u području odgovornom za kretanje već su oštećene.

Potencijalno, ne samo da će nam to omogućiti da otkrijemo Parkinsonovu bolest, već i da predvidimo početak bolesti. Ovo je ključni korak u istraživanju ove bolesti.

Rana dijagnoza može promijeniti ovaj scenarij i omogućiti medicinske intervencije prije nego što dođe do ove ozljede. Nadalje, razumijevanje veze između disanja i zdravlja mozga može imati šire implikacije osim Parkinsonove bolesti, na način koji može podići uvid u druga stanja koja utječu na funkciju mozga kao što je Alchajmerova bolest i utrti put za sveobuhvatnije i inkluzivnije pristupe liječenje i liječenje neuroloških bolesti.

Nalazi koji proizilaze iz studije ukazuju na promjene u obrascima disanja u relativno ranoj fazi Parkinsonove bolesti. Međutim, da bi ovi nalazi imali pravu dijagnostičku vrijednost, obrasci disanja kod nedijagnosticiranih pacijenata s Parkinsonovom bolešću moraju biti testirani. Potencijalno, ne samo da će nam to omogućiti da otkrijemo Parkinsonovu bolest, već i da predvidimo početak bolesti.