Nos za posao: Kako je Bill Gates zgrnuo svoje prve milione? (VIDEO)
Obzirom da po sekundi zaradi 114,11 dolara, Bill Gates bi zapravo gubio vrijeme trudeći se da podigne izgubljenu novčanicu od stotinu dolara...
Tako zvuči jedna od zanimljivosti koja se prepričava u vezi sa najbogatijim čovjekom na svijetu. Da li je tačna ili ne... tome ne možemo suditi.
Bill Gates je ponovo najbogatiji čovjek na planeti - to je titula koju je nosio 16 u zadnjih 21 godinu. Bogatstvo osnivača Microsofta procjenjuje se na 79 milijardi dolara, a njegova zarada u protekloj godini narasla je za tri milijarde.
Odličan performans Microsofta, kojeg je su-osnovao 1975. godine, pojačao je njegovu neto vrijednost, iako je već polako počeo prodavati svoje dionice. Gates je najduže bio najveći dioničar Microsofta, no tu je titulu predao svom dugogodišnjem prijatelju i nasljedniku Steveu Ballmeru. Ipak, Gates i dalje posjeduje gotovo 298 miliona dionica Microsofta.
Prije mnogo godina, Gates je zapravo postavio pripremljen trgovački plan da polako unovči svoje udjele u kompaniji, pa prodaje oko 20 miliona dionica po kvartalu. Zato je sada Ballmer najveći pojedinačni dioničar Microsofta, s više od 333 miliona dionica.
Ovim tempom, Gates će prodati sve svoje udjele do sredine 2018. To znači da će s vremenom godišnji Gatesov prihod od dividendi također padati.
Gates većinu svog vremena posvećuje filantropiji, stoga ima određene ciljeve koje želi da njegova Fondacija Bill & Melinda Gates ostvari (edukacija, zdravlje, hrana za Afriku...).
Još jedna od zanimljivosti koja se širi o Gatesu kaže ovako: kada bi Bill Gates svakome dao po deset dolara, i dalje bi mu ostalo 2,26 milijardi.
No, kako je sve krenulo? Kako je Gates zgrnuo svoje prve milione?
William Bill Henry Gates III rođen je 28. oktobra 1955. u Seattleu. S trinaest godina, Gates je upisao privatnu školu Lakeside. U osmom razredu se počeo zanimati za programiranje GE-ovog sustava u BASIC-u i bio je oslobođen nastave matematike kako bi se više bavio svojim interesima. Svoj prvi računalni program napisao je na tom uređaju: Kružić i križić.
S vremenom je tražio druge sisteme uključujući DEC-ova PDP miniračunala. Jedan od tih sustava bio je PDP-10 koji je pripadao Computer Center Corporationu (CCC). CCC je tijekom ljeta zabranio pristup četvorici učenika iz Lakesidea - Gatesu, Paulu Allenu, Ricu Weilandu i Kentu Evansu - jer ih je ulovio kako iskorištavaju greške u operativnom sistemu kako bi slobodno provodili vrijeme radeći na računaru.
Na kraju zabrane, četvorica učenika su ponudili naći greške u softveru CCC-a u zamjenu za rad na računaru. Gates je otišao u urede CCC-a i proučavao izvorni kod različitih programa, radije nego greške otkrivati korištenjem tih programa. Dogovor sa CCC-em se nastavio sve do 1970. godine kada je kompanija prestala s radom.
Information Sciences Inc. je zaposlio četvoricu učenika Lakesidea da napišu program za obračun plaća u COBOL-u, omogućujući im vrijeme za rad na računalu i beneficije. Nakon što su njegovi učitelji postali svjesni njegovih sposobnosti programiranja, Gates je napisao i školski računalni program za izradu rasporeda učenika u predavanjima. Gates je izmijenio kod tako da je uglavnom sjedio na predavanjima gdje je bilo više učenica.
Sa sedamnaest godina, Gates je pokrenuo partnerstvo sa Allenom, zvano Traf-O-Data, kojim su izrađivali brojila prometa bazirana na Intelovom procesoru 8008.
Gates je završio školu Lakeside 1973. godine. Osvojio je 1590 od 1600 bodova na maturi, nakon koje se prijavio na Harvardski fakultet u jesen 1973. godine. Prije sredine 1990-ih, 1590 bodova na maturi je bio ekvivalent kvocijentu inteligencije od 170.
Dok je bio na Harvardu, upoznao je svog budućeg poslovnog partnera, Stevea Ballmera, kojeg je kasnije postavio za direktora Microsofta. Na Harvardu je upoznao i naučnika Christosa Papadimitrioua, s kojim je surađivao na radu o algoritmima. Od fakulteta je odustao kad je imao svega 19 godina.
Ostao je u kontaktu sa Paulom Allenom i pridružio mu se u kompaniji Honeywell 1974. godine. Iduće godine izašao je MITS Altair 8800, temeljen na procesoru Intel 8080 i Gates i Allen su to vidjeli kao priliku da pokrenu vlastitu kompaniju za računalni softver.
1975. godine pokrenuli su vlastito partnerstvo Micro-Soft (Micro-computer i Software/crticu su ubrzo izbacili iz imena). Iako je Altair program dao neke temelje, Microsoft je i dalje bio drhtav. Microsoftov osnovni software je bio popularan i širio se - besplatno. Samo oko deset posto ljudi ga je platilo, a ostali su koristili predtržišne kopije.
Iako su mnogi tehnološki zaljubljenici smatrali da to treba ići tako, Gates je to vidio kao krađu. Stvarao je software za prodaju, a ne dijeljenje. Godinu kasnije im je pisao, upozoravajući da će korištenje softwarea bez dozvole spriječiti stvaranje još boljeg programa. To mu sigurno nije donijelo simpatije.
A svađe sa Edom Robertsom, predsjednikom MITS-a nisu pomogle, i rezultirale su prodajom ove kompanije. Gates i Allen su ostali sami i morali su tužiti novog vlasnika kako bi dobili nazad prava na Altair.
Microsoft je vremenom stvarao programe u različitim formatima za druge kompanije, pa je Gates preselio sjedište u Bellevue, Washington. Za njega je radilo 25 osoba. Zahvaljujući Gatesovom 'nosu za biznis', Microsoft je ubrzo zaradio 2,5 miliona dolara (1978. godine). Imao je 23 godine.
U novembru 1980. godine, impresionirao je IBM kojem je bio potreban software za korištenje ličnog kompjutera (PC). Problem je bio taj što Microsoft nije razvio osnovni operativni sistem za IBM-ove kompjutere, te su našli kompaniju koja jeste i postali njihov agent, prešutjevši činjenicu da će taj sistem ići za IBM. Kompanija ga je tužila, te su se nagodili van suda.
Gates je morao prilagoditi taj novi operativni sistem za IBM PC, ali mu nije dozvolio da ga otkupe. Tražio je od IBM-a da plati licencu za kopije softwarea (nazvane MS DOS) prodate sa njihovim kompjuterima. Tako je Microsoft mogao prodati isti software ostalim kompanijama koje su kopirale IBM-ove PC-je.
Ujedno su osmislili software nazvan Softcard koji je omogćio da Microsoft BASIC bude korišten na Appleovim mašinama.
Od 1978. do 1981. godine, Microsoftova zarada je 'eksplodirala', a broj zaposlenih se popeo na 128. Kompanija je vrijedila 16 miliona dolara. Sredinom 1981. godine, Gates i Alen su inkorporirali Microsost.
U novembru 1985, Bill Gates i Microsoft su lansirali Windows, dvije godine nakon najave. Godinu kasnije, javnosti je ponudio dionice kompanije - 21 dolar po komadu. Imao je 45 posto od 24,7 miliona dionica i postao je instant milioner u 31. godini. Posjedovao je 234 od kompanijinih 520 miliona dolara. 1987. postao je milijarder, jer su se dionice cijenile 90,75 po komadu.
Ostalo je historija.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.