Muzej objekata za sjećanje na devedesete
Muzej objekata nastao je kao inicijativa da se sakupe, sačuvaju i objedinjeno prikažu lična sjećanja građana Srbije na period 90-ih godina, kada je državom dominirao režim Slobodana Miloševića. Predmeti, zapisi, audio i video snimci, fotografije, izjave, dokumenti i drugi tragovi prošlosti, predstavljaće osnovu muzejske kolekcije koja će se kontinuirano širiti budućim donacijama građana.
Predmeti će biti sakupljani širom Srbije, a nakon njihovog fotografisanja mogu biti vraćeni vlasnicima, iako je poenta kreiranje arhive artefakata jednog vremena.
Ideja za Muzej objekata potiče od potrebe da se proces sagledavanja i razumijevanja nedavne historije dopuni svjedočanstvima pojedinaca, pričama iz svakodnevnog života i ličnim iskustvima građana čiji je život bio oblikovan političkim dešavanjima 90-ih.
Ratovi, inflacija, sankcije, protesti, nemiri činili su svakodnevicu miliona građana Srbije tokom čitave decenije. Danas, desetak godina nakon demokratskih promjena u državi, ovaj period i dalje je nedovoljno obrađen i jasno pozicioniran u sagledavanjima historijskog razvoja društva u Srbiji, i to kako na državnom, tako i na ličnom nivou.
Muzej objekata, kako je navedeno u opisu tog projekta, stoga ima za cilj da otvori još jednu moguću platformu koja će, kroz direktno učešće građana u njenoj izgradnji, omogućiti pristup potpuno jedinstvenom materijalu od značaja za razumijevanje ovog perioda iz potpuno novog ugla. Muzej će, kako navode inicijatori ideje, služiti i kao oružje protiv manipulacije.
Naime, devedesete se u javnom diskursu pominju kao sredstvo političkog obračuna
sa protivnicima, za plašenje građana i ,kako je to pokušala kampanja Volim devedesete iz 2011. godine, kao vrijeme ludih žurki i zabave.
Upravo zbog mogućnosti manipulacije, Milena Dragičević Šešić, profesorica teorije medija, smatra da
su ovakvi pokušaji artikulacije sjećanja na određeni period veoma važni.
„Jako je važno da se na ovaj način sećamo devedesetih, da se naše
pojedinačne memorije skupe na jedno mesto, da kroz predmete koji
materijalizuju ta sećanja, naša individualna sećanja postaju zajednička.
Jer, inače smo podložni uticajima koji nam formiraju sećanja. Mislim da
će ovaj muzej građanskogg sećanja na devedesete predstavljati jednu
vrstu pomaka u rekonceptualizaciji muzeja, da muzeji nisu samo
institucije koje čuvaju umetnička dela, nego ustanove koje kreiraju
identitete, u ovom slučaju građanski identitet devedesetih“, izjavila je Šešić za RSE.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.