Moda '60-ih u Jugoslaviji

Kako su se Jugosloveni odijevali 60-ih godina prošlog vijeka, kada se zemlja već bila otvorila prema svijetu, a trećina putovanja u inostranstvo imala je karakter “modnog turizma”, pokazuje izložba Moda u ogledalu šezdesetih Etnološkog odjeljenja Narodnog muzeja u Čačku, koja od 9. septembra gostuje u Muzeju Vojvodine u Novom Sadu.

Tom izložbom Etnološko odjeljenje Narodnog muzeja u Čačku prvi put je krenulo u istraživačke poduhvate u vezi sa savremenijim temama.

Odijevanje Jugoslovena je u posljeratnom periodu, kako je navela u katalogu izložbe Snežana Šaponjić Ašanin, oličavalo borbu za opstanak svakog pojedinca. U to vrijeme odjeća je lišena svake estetske uloge. U vrijeme kada se stanovništvo snabdijevalo “na tačkice”, bilo je sasvim izlišno govoriti o modi. U posljeratnoj Jugoslaviji značajnu ulogu imala je osobena forma socijalističke odjeće prilagođene potrebama radnog čoveka: praktična, jednostavna i nenametljiva.

Ipak, građani, koji su u predratnom periodu navikli da budu lijepo i moderno odjeveni, nisu se lako mirili sa novim socijalističkim pravilima koja su sputavala njihovu individualnost. Nastojali su da nađu alternativna rešenja i da u kolektivnom, sveopštem siromaštvu dođu do ljepše i “modernije” odeće. Često su porodične odijevne zalihe prepravljali i prekrajali, kako bi sa nje uklonili tragove bogatstva i luksuza.

U vrijeme kada se roba našla u slobodnoj prodaji, naglo je poraslo interesovanje građana za modu. U odnosu na sve ostale zemlje socijalističkog bloka, Jugoslavija se 60-ih godina XX veka u najvećoj mjeri otvorila prema svijetu. Najčešće se putovalo u Trst (Ponte Rosso), Veneciju (Rialto), London (Oxford Street) i Pariz (Ulica Rivoli). Uglavnom je nabavljana roba slabog kvaliteta, privlačna samo na prvi pogled, za koju su trošene veće sume deviznog novca.

Prva roba koja je u posljeratnom periodu stizala u zemlju posredno je uticala na izgradnju novog modnog stila, najprije kod mladih, a potom i kod ostalih, željnih da se što prije oslobode uniformnog načina odijevanja kao ploda revolucije. Masovna sredstva komunikacije su značajno doprinijela širenju modnih trendova.

Šezdesete su bile godine mini suknje, farmerki, “Simonida” i “a la Kennedy” haljina, “perlonki” i šarenih muških košulja, kožnih jakni, mantila “šuškavaca”, “grombi” kaputa, pelerina, baletanki, najlon čarapa, “jadranki”, sandala “isusovki” i cipela “gumiđonki”.

Uz zvuke Beatlesa i Rolling Stonesa, 60-ih godina sazrijevala je nova generacija mladih čiji je drugačiji pogled na svijet postavljao nove temelje i otvarao tada još nepoznate vidike.

Izložba će biti otvorena do 10. oktobra, a više informacija možete dobiti na web stranici Muzeja Vojvodine.