Do Zemlje je stigao tajanstveni signal iz vremena kada je svemir bio star svega 3 milijarde godina

Ponekad iz svemira primamo čudne, sablasne radiosignale koje astronomi još uvijek nisu uspjeli konačno objasniti. Djelimično i zato što nestaju gotovo čim se pojave. Ovi prolazni fenomeni, poznati kao "brzi radiobljeskovi" (FRB), spadaju među najmisterioznije pojave u svemiru, čak su i zagonetniji od onih navodnih malih zelenih vanzemaljaca.

Kada bi te dvije stvari bile povezane, to bi elegantno riješilo dvije velike misterije. Međutim, FRB-ovi su zapravo naleti radiotalasa iz dalekog kosmosa koji obično traju tek djelić sekunde (otuda i naziv "brzi"). Zbog njihove kratkotrajnosti i činjenice da se nasumično pojavljuju na različitim dijelovima neba, bilo je teško utvrditi njihovo porijeklo tokom gotovo dvije decenije otkako su prvi put otkriveni 2007. godine.

Zagonetka na zagonetku

Ipak, upravo smo dobili važan trag: astronomi su izvijestili o otkriću dosad najudaljenijeg brzog radiobljeska, označenog kao FRB 20240304B. Riječ je o naletu drevne energije emitovanom u jednoj hiljaditi dijelu sekunde, koji je putovao kroz 80 posto historije svemira kako bi stigao do nas.

Trending

Mladić iz BiH doživio nesreću u Austriji: Automobilom udario u stubove, rasvjetu i zaštitnu ogradu

"Ono što brze radiobljeskove čini zanimljivim jeste to što ne znamo šta ih uzrokuje", objašnjava za ScienceAlert glavna autorica studije Manisha Caleb, radioastronomkinja i astrofizičarka sa Univerziteta u Sydneyju. "Imamo teorije o tome koji ih objekti proizvode, ali nemamo konačne dokaze."

Ko je, dakle, kosmički krivac u ovom konkretnom slučaju? Moguće je da je riječ o magnetaru – vrsti neutronske zvijezde "na steroidima" koja posjeduje najsnažnija magnetska polja u svemiru i sabija masu cijelog Sunca u magnetsku kuglu veličine zaljeva San Francisco. Ipak, tu je još jedna zagonetka: uprkos svom nezamislivo silovitom nastanku i sposobnosti da u hiljaditim dijelovima sekunde oslobode energiju ravnu onoj koju emituje 500 miliona Sunaca, one bi mogle biti slabije u poređenju s drugim zvjezdanim eksplozijama; to je dovelo do mnoštva različitih mogućih objašnjenja i otežalo njihovu konačnu identifikaciju.

U studiji objavljenoj u časopisu Science, velika međunarodna grupa astronoma koristila je više opservatorija kako bi istražila ovaj misteriozni brzi radiopuls (FRB) koji potiče iz perioda "kosmičkog podneva", ere nastale svega 3 milijarde godina nakon Velikog praska, kada je stvaranje zvijezda u svemiru bilo na vrhuncu. Astronomi su ovaj FRB identifikovali u martu 2024. godine koristeći MeerKAT, radioteleskop sa 64 antene smješten u Nacionalnom parku Meerkat u Južnoj Africi. Zatim su usmjerili dva izuzetno osjetljiva zemaljska teleskopa ka odgovarajućem dijelu neba kako bi vidjeli galaksiju domaćina, ali su otkrili tamu.

Ko je poslao poruku?

Posmatrali su što dublje mogu, "ali jednostavno nije bilo ničega za vidjeti", kaže Prochaska. Stoga su angažovali "tešku orbitalnu artiljeriju" (za sada samo metafora), svemirski teleskop James Webb (JWST) i njegovu izuzetnu osjetljivost na infracrveno zračenje. JWST je uspio detektovati galaksiju domaćina, ali, dok su istraživači očekivali "čudovište", pronašli su "miša": "Mislili smo da će to biti velika, pravilno oblikovana galaksija s mnogo zvijezda, a umjesto toga bila je to mala patuljasta galaksija, iako je u njoj aktivno teklo stvaranje zvijezda."

Sveukupno gledano, ova patuljasta galaksija ima 1.000 puta manju masu nego što se očekivalo. Također je izuzetno mlada; čak 90 posto njene zvjezdane mase nastalo je u proteklih 30 miliona godina. To je navelo astronome da kao potencijalni izvor ovog historijskog FRB-a izdvoje magnetar. Još jedan istaknut scenario nastanka FRB-a uključuje sudar dvije neutronske zvijezde, kataklizmični sudar koji rezultira crnom rupom ili izuzetno masivnom neutronskom zvijezdom, uz stvaranje velike količine pravog zlata. Ipak, neutronske zvijezde plešu jedna oko druge milijardama godina prije nego što se sudare, pa to ne bi imalo smisla u mladoj galaksiji.

Tako da, FRB 20240304B nije astronomima dao konačan odgovor na pitanje šta proizvodi ove kratke, silovite bljeskove. Naprotiv, otvorio je još nekoliko novih pitanja., Ali je pokazao nešto jednako važno: ti prolazni signali mogu biti svojevrsne kosmičke svjetiljke. Dok putuju milijardama godina kroz svemir, njihovi se talasi mijenjaju u susretu s gasom, magnetskim poljima i drugim strukturama kroz koje prolaze, ostavljajući tragove koje astronomi mogu "čitati". Ovaj FRB je, tako, na svom nevjerovatno dugom putu do Zemlje otkrio ne samo vlastitu galaksiju već i dijelove svemira između nje i nas. I možda je najzanimljivije upravo to što još ne znamo ko je poslao poruku.