Kulturni vodič kroz Johannesburg (VIDEO)

Johannesburg je najnaseljeniji grad Južnoafričke Republike i drugi u Podsaharskoj Africi, odmah nakon Lagosa. Glavni je grad pokrajine Hauteng (Gauteng), najbogatije provincije u Južnoj Africi, i sjedište Ustavnog suda. Jedna je od najmlađih metropola u svijetu, i spada u mali broj velikih gradova u svijetu koji se ne nalaze blizu morske obale ili veće rijeke.

Po površini i po broju stanovnika je veliki grad. Sa periferijom je veličine oko 100 km sa 50 km i broji preko tri miliona stanovnika. Disproporcija je zbog toga što su rijetka naselja sa kućama naslonjenim jedne na druge. Po pravilu su okružene velikim brežuljkastim dvorištima i okućnicama, projektovanim tako da niko nikoga ne vidi i ne uznemirava. Uglavnom su sa bazenima.

Muzej Afrike u ljubičastom gradu
Cijeli grad je prepun drveća i to najčešće jakarande, koja u proljeće cijeli grad svojim cvijetom oboji u ljubičasto. Centar, koji obilježavaju visoki SABC antenski toranj sa vidikovcem i telekomunikacioni toranj na Hillbrow-u, svojim poslovnim zgradama arhitektonski nalikuje na sjevernoameričke gradove. U njemu se nalazi Muzej Afrike, najznačajniji muzej kulture i historije Johannesburga, gde možete upoznati historiju grada iz svih uglova, ili naučiti koja je razlika između Bantu i Zulu plemena, razliku između Bura i Holanđana itd.

Južnije od centra se nalazi Grad zlatnog grebena (Gold Reef City), rudnik zlata, koji je nedavno otvoren za turiste, budući da je sve do skora bio u upotrebi. Gledajući iz aviona čitav ovaj predio na suncu sija zlatnim sjajem, jer je veliki dio rude dosta bogate zlatom, kao jalovina odlagan i rasipan po okolini. Na istom mjestu se nalazi i Muzej aparthejda.

U zapadnom dijelu grada nalazi se New Town; neki ga nazivaju azijskom četvrti, gdje je Gandi počeo svoju nenasilnu borbu protiv kolonijalista i dosta je spomenika iz tog doba. Lavove možete videti u Parku lavova, a ostalu afričku faunu u gradskom zoološkom vrtu. Johannesburg je bogat velikim parkovima i oazama mira.

Historija rođena iz komada zlata
Historija Johannesburga počinje 1886. godine, onog trena kada je George Walker zapeo za komad zlatne rude na svom imanju u Witwaterstandu. Walker je zapeo na mjestu na kojem će kasnije biti iskopano 40% svog svjetskog zlata.

Zlato se na teritoriji Južne Afrike i Johannesburga traži još od 1852. sa promjenjivim uspjehom, budući da su ga svi očekivali u grumenastom ili pjeskovitom stanju, kao na drugim sličnim nalazištima širom svijeta. Međutim, ono je bilo tu, pod nogama, u crvenoj zemlji po kojoj su hodali, samo u malo drugačijem obliku. Walkeru i njegovom prijatelju Georgu Hanibleu je zbog toga trebalo dosta truda da sakupe ljude i sredstva za ulaganja. Probleme su stvarale i tadašnje burske vlasti koje su i same donekle strahovale od pronalaska zlata, jer su sumnjale da bi u slučaju njegovog otkrića teritoriju morale prepustiti tada moćnijim Britancima, što se kasnije i desilo.

Kada je bilo jasno o kakvom se nalazištu radi, vrlo brzo je ovu teritoriju naselilo više od stotinu hiljada kopača i njihovih porodica, iako do Randa nije bilo nikakvih puteva. Uskoro se iz haosa stvorio grad velikog potencijala, čiji ritam i danas mnogi ne mogu da savladaju.

Ipak, nisu se svi obradovali zlatu. Crno domorodačko stanovništvo je odmah porobljeno i otjerano u rudnike, a tih su se navika bijelci, u ovom dijelu svijeta, teško odvikavali.

Život u gradu
U jednom od zvaničnih propagandnih turističkih letaka piše: "Johannseburg je mjesto gdje možete da doživite Afriku i pijete čistu vodu iz česme". Čitavo mjesto je čisto i uredno i zapadni standardi u higijeni su jedino na šta ćete ovde naići.

Cijene u gradu su dosta niže od evropskih, a kvalitet robe i namirnica je uglavnom isti. Bijela manjina i dalje živi i uživa veće ekonomske privilegije i bilo bi nerealno očekivati da se standard preko noći poravna, pa je nemoguće pričati o nekoj srednjoj vrijednosti kao mjerilu kvaliteta života.

Život bez automobila je jednostavno nezamisliv i zbog toga što u gradu sve do nedavno nije bilo nikakve vrste javnog prijevoza. Danas postoji uspostavljen autobuski saobraćaj, ali je taksi i dalje glavni gradski prijevoz. Vozi se lijevom stranom; uglavnom evropska vozila, koja imaju svoje fabrike u JAR. To je bio način da se zaobiđu ondašnje sankcije Ujedinjenih nacija, uvedene zbog aparthejda, pa je JAR dugo vremena bila jedina zemlja u kojoj se pored Njemačke proizvodio Mercedes.

Noćni život
Ovo dio Afrike koji nije do kraja pokidao veze sa svojim kolonijalistima i poznat je po dobrom provodu. Valjda zbog toga što su tu tradicionalno dolazili pretežno avanturisti; ljudi koji nisu mogli mirno sjediti u kući. U Johannesburgu noćni provod počinje poslije 10 sati, a najpoznatija je ulica Rocky Street, sa velikim brojem noćnih barova i koktel klubova. Preporučuje se korištenje taksija na dolasku i odlasku.

http://www.youtube.com/watch?v=XNaLTvKZm70