Je li ovo trag drevnog života na Marsu? NASA otkriva zanimljive uzorke

NASA-in rover Perseverance pronašao je u riječnom koritu na Marsu stijene koje bi mogle sadržavati moguće tragove davno izumrlog mikrobiološkog života, objavili su naučnici u časopisu Nature.

Riječ je o uzorku uzetom prošlog ljeta u regiji Neretva Vallis, nekoć aktivnom riječnom sistemu koji je utjecao u krater Jezero.

Ondje je otkrivena sedimentna stijena bogata glinom, poznata pod nazivom Bright Angel, koja sadrži mikroskopske čestice obogaćene spojevima željeza – željezo-fosfatom (vivijanitom) i željezo-sulfidom (greigitom). Ti su minerali na Zemlji često povezani s biološkim procesima razgradnje organske tvari, piše novinska agencija Associated Press.

Trending

Anketa | U nedjelju se igra 157. vječiti derbi: Ko je bliži pobjedi – Sarajevo ili Željezničar?

Iako Perseverance ne može izravno detektirati život, opremljen je bušilicom i spremnicima za prikupljanje uzoraka na lokacijama koje se procjenjuju kao potencijalno pogodne za razvoj života u prošlosti. Ukupno je do sada prikupljeno 30 uzoraka, a planirano ih je još šest.

Voditelj istraživanja, profesor Joel Hurowitz sa Univerziteta Stony Brook, istaknuo je kako je riječ o najuvjerljivijem uzorku dosad, ali upozorava da je potreban daljnji laboratorijski pregled, idealno na Zemlji, prije donošenja bilo kakvih zaključaka.

"Jedno od mogućih objašnjenja jest drevni mikrobni život, ali postoji niz nebioloških procesa koji mogu stvoriti slične minerale", kazao je.

Sličnog su mišljenja i naučnici koji nisu sudjelovali u istraživanju. Naglašavaju kako otkriće jest uzbudljivo, ali ne predstavlja dokaz postojanja života te podsjećaju da se slične hemijske reakcije mogu dogoditi i bez prisutnosti mikroorganizama.

Misija povratka uzoraka na Zemlju, koja je prvotno bila planirana za početak 2030-ih, trenutno je na čekanju zbog značajnog povećanja troškova, koji su procijenjeni na oko 11 milijardi dolara. NASA trenutno razmatra brže i jeftinije alternative. Do tada će naučnici koristiti zemaljske analoge i eksperimentalne modele kako bi nastavili istraživanja, piše Jutarnji.