Je li filozofija mrtva?

Godine 2010. profesor Stephen Hawking izjavio je da su naučnici, a ne filozofi "postali nositelji baklje otkrića u našoj potrazi za znanjem", piše Timeshighereducation.co.uk.

Filozofi su diskutirali o ovom slučaju na raspravi održanoj prošle sedmice u British Academy u Londonu. Prema Timu Craneu, profesoru filozofije na Univerzitetu u Cambridgeu, i sam profesor Hawking dokazao je da je filozofija neizbježna, jer je iznio mnogo filozofskih pogleda. Nažalost, " iznio je mnogo pregleda loše filozofije, jer nije svjestan nje kao discipline i prakse s historijom", rekao je profesor Crane.

Tri najjača naučna mislioca - Charles Darwin, Albert Einstein i Noam Chomsky - također su bili osobito "filozofski pismeni", naveo je Greg Radick, profesor historije i filozofije znanosti na Sveučilištu u Leedsu. Mali znanstvenici mogli su lako postati "previše dogmatski", kada njihovi učitelji "ugase pristup temeljnim pitanjima", rekao je profesor Radick na događaju, održanom 15. februara.

Na događaju je također govorila i Claire Fox, direktorica Instituta ideja. Pozvala je filozofe da diskutiraju o slabosti trenutnog obrazovnog razmišljanja u kojem "je samo znanje izgorjela dubina, a složene ideje smanjene do nečujnosti".

Pojam "ishoda učenja", dodala je, bio je potpuno "oprečan otvorenoj potrazi za istinom".

Stephen Law, viši predavač filozofije na Heythrop College, iznio je slučaj uloge filozofije u "podizanju autonomnih kritičkih mislioca". 

"Ako su nedavna desetljeća vidjela veliki moralni napredak u našim stavovima prema ženama, homoseksualcima i ljudima drugih rasa, to je uglavnom rezultat našeg bića spremnog na ispitivanja moralnih mišljenja i razmišljanja o svemu baš kako filozofija zahtijeva od nas", nastavio je.

Ipak, unatoč brojnim prednostima filozofije, profesor Crane je tvrdio da je "akademska filozofija u krizi", i ne tako gostoljubiva za "ideje izazova svega".