Godišnjica tragične smrti Sylvie Plath

Sylvia Plath je najpoznatija američka pjesnikinja dvadesetog stoljeća, a jednako je slavna i po burnom životu i konačnom samoubistvu koje je postalo jedno od najčuvenijih među umjetnicima.

Rođena 27. oktobra 1932. u američkoj državi Massachussetts, Sylvia je već kao djevojčica počela pokazivati sklonost ka kreativnosti i umjetnosti. Prva pjesma obavljena joj je u Boston Heraldu kada je imala osam godina, no taj njezin prvi uspjeh zasjenio je tragični gubitak oca; Otto Plath njemački imigrant i profesor biologije umire dvije sedmice prije kćerkinog osmog rođendana uslijed komplikacija od dijabetesa. Smrt oca postala je jedan od ključnih trenutaka u Sylvijinom životu i čest motiv njene poezije. Nakon što joj je majka izrekla tragičnu vijest, Sylvia prkosno izjavljuje: „Više nikada neću pričati s Bogom.“

U  jesen 1950. godine, Sylvia pohađa Smith College u Northhampttonu, u saveznoj državi Massachusetts, na kojem nastavlja graditi svoju karijeru spisateljice. Njena priča Nedjelja kod Mintonovih pobjeđuje na konkursu za najbolju priču, te Sylvia dobiva priliku provesti mjesec dana kao jedan od dvadeset gostujućih urednika u časopisu Mademoiselle u New York Cityju. Nakon iscrpnog rada u New Yorku vraća se kući  i pada u depresiju.

Pokušaj samoubistva, manična depresija...

24. augusta 1953. ostavlja majci poruku „Otišla sam na dugu šetnju, vraćam se sutra“, skriva se u podrum i guta flašicu tableta. Nakon dvodnevne frenetične potrage Sylviju pronalazi brat, onesviještenu, ali živu. Smještaju je na liječenje u privatnu bolnicu. Nakon pokušaja samoubistva dijagnosticirana joj je manična depresija koju nisu uspjeli izliječit ni psihijatri, terapijska liječenja, a ni poezija.

Po završetku studija na Smith Collegeu, Plath putem stipendije odlazi u Cambridge na studij književnosti. Dolazak u Englesku bio je svojevrsni kulturološki šok: uštogljenost tamošnje literarne scene Sylviju je sablažnjavala. Jedne večeri posjećuje proslavu osnivanja novog cambridgeovskog časopisa za književnost, St. Botolph's Review na kojoj upoznaje pjesnika Teda Hughesa.

Uprkos upozorenjima da je "najveći zavodnik na Cambridgeu" Plath se zaljubljuje. Nakon četiri mjeseca veze, Sylvia i njezin „muž s prokletstvom“ vjenčaju se u tajnosti kako ne bi naštetili njezinoj karijeri.

Jedno vrijeme radi kao predavačica na Smithu, ali u proljeće 1958., Sylvija odlučuje napustiti Sveučilište i potpuno se posvećuje pisanju. U tom periodu, nakon deset godina uloženog truda, prestižni časopis The New Yorker objavljuje njene pjesme Lovac na školjke u Rock Harboru i Nokturno. Istovremeno se bavi i slikanjem, crtežima i ilustracijama, koji će ostati njen nešto manje poznat talent.

Majčinstvo, razvod i želja za smrću

U međuvremenu postaje majka Friede Rebbece i Nicholasa Farrara, ali se već 1962. razvodi od supruga i s djecom odlazi živjeti u London. Ustajući svako jutro u četiri sata, Plath piše pjesme, a ostatak dana provodi u brizi o djeci i domu. Tada nastaju Daddy, Lady Lazarus i I am vertical. Njene pjesme obračunavaju se sa dalekim ocem, nevjernim mužem, represivnim društvom, teretom majčinstva i porodice i to s nevjerojatnom snagom, ljutnjom, razjarenošću i nasiljem. Ponovno se okreće  i smrti.

Zadnju pjesmu Rub posvetila je liku mrtve žene, kao svojevrsnu „najavu“.

Sylvia je za svoju poeziju platila visoku cijenu. Iscrpljena i izmučena, 11. februara 1963. pokleknula je u borbi nad depresijom. Svijet u kojem je živjela postao je nepodnošljiv i stoga ona u osvit zore otvara plinsku peć i stavlja glavu u pećnicu. Uspijeva u namjeri koja joj nije pošla za rukom deset godina ranije.

Sahranjena je 16. februara 1963. u porodičnoj grobnici Hugesovih u Heptonsallu.

Sylvia Plath, feministička ikona

Nakon smrti mit o Sylviji Plath zasjenio je Sylvijin talenat. Priča o stradanju i depresivnoj ženi nikako nije dovoljna da iskaže njen genij, izvanredni smisao za humor, njenu snagu i herojsku borbu protiv mračnih demona bolesti. Postala je i jedna od ikona feminizma: žrtva nevjernog muža i bešćutnog patrijarhalnog društva.

Više o životu i stvaranju Sylvie Plath možete saznati i u online dostupnom jednosatnom dokumentarcu.