Godišnjica smrti Franza Kafke

Radiosarajevo.ba
Godišnjica smrti Franza Kafke

Franz Kafka je jedan od onih autora čija je genijelnost otkrivena tek nakon njegove smrti, objavljivanjem djela. Pisao je nekoliko žanrova: dnevnici, romani, pripovijetke, a u književnim krugovima važi za predstavnika njemačkog romantizma i ekspresionizma. Veoma ga je teško svrstati i u jednu šematsku podjelu u književnosti.

Rodio se u Pragu 3. jula. 1883. godine u židovskoj porodici trgovaca. Otac mu je bio nasilnik koji je jedinu vrijednost u životu vidio u količini zarađenog novca i društvenom uspjehu. Ni od majke nije dobivao podršku. Živio je zapostavljeno i razapet u porodične sukobe. 

Takva atmosfera u kojoj je rastao, doprinijela je da živi samačkim životom, teško shvaćen u društvu. Kafkina očajanja se tumače na različite načine. Neki vide njegovo stanje kao rezultat sukoba sa ocem, drugi ističu Kafkinu kritiku društva, dok treći ukazuju na njegovo zgražanje na nasilje, nemoral i apsurd. Kroz njegova djela se konstantno provlači kritika svemoćnom birokratskom sistemu, likovi sa osjećajem krivice i zbunjenosti, te siva svakodnevnica. U svojim tekstovima je često imao tajanstvenih i jezovitih momenata. U romanu "Preobražaj", glavni lik se budi iz lošeg sna, shvativši da se probudio kao kukac. 

Franz Kafka je završio pravo. Govorio je njemački, češki i francuski jezik. Pisao je samo na njemačkom jeziku. Htio je živjeti slobodno. Bio je vrijedan i uzoran radnik, a sa druge strane usamljeni pisac, koji se bori sa sopstvenim pisanjem, često spaljujući svoje rukopise. 

Patio je od depresije, straha od društva, migrena i na kraju tuberkuloze. Bolest je uznapredovala, a zbog bolova u grlu je na kraju prestao da jede.   

Umro je na današnji dan 3. juna 1924. godine u Pragu. Imao je samo  41. godinu. 

Kafkini likovi u romanima ne uspijevaju uspostaviti komunikaciju sa okolinom i ismijavaju logiku mase. Kafka je u likove stavljao dio sebe. Na samrti je zamolio svog prijatelja da Maxa Broda da spali sve njegove rukopise, što ovaj nikada nije učinio, već je sve njegove spise naknadno objavio.

Ko zna koliko bi još toga Kafka napisao, da nije umro mlad, ali napoznatije od onoga što je napisao su djela; "Proces", "Zamak", "Amerika", "Dnevnici", "Pisma za Milenu", "Pisma za oca"...

Citati:

"Oni koji ne pamte prošlost osuđeni su na to da je ponavljaju"

"Zlo može zavesti čovjeka, ali ne može postati čovjek"

"Ja sam u lancima. Ne diraj moje lance!"

"U čovjekovoj borbi protiv svijeta, kladi se na svijet"

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije