Film koji secira oružano nasilje u Americi

Amerika ima problem ne samo sa velikom količinom oružja u civilnim rukama nego i sa kulturom straha među svojim građanima. S prvom će se tvrdnjom složiti svi, čak i sam predsjednik Barack Obama, a drugu će pridodati mnogi kritičari savremenog američkog društvenog uređenja.

Film popularnog dokumentariste i aktiviste Michaela Moorea iz 2002., Bowling for Columbine, upravo secira Ameriku iz ovih uglova: pristupačnost ubitačnog oružja civilima u društvu koje mediji i vlasti stalno plaše.

Gledajući Mooreov film mnogi će se šokirati kako je lako kupiti ne samo obični pištolj nego i automatsku pušku u nekim saveznim državama SAD-a. Tako u jednom gradiću u Michiganu, sam Moore na početku svog filma otvara bankovni račun i dobija zauzvrat pušku kao poklon od banke. Puška je prava, može ubiti i apsolutno je legalno u Moorevim rukama.

Bowling for Columbine jeste većim svojim dijelom fokusiran na jedan oružani incident: masakr u srednjoj školi u Columbineu (država Colorado), kada su, 1999., dvojica učenika ubili trinaestoro svojih kolega.

Moore u filmu razgovara kako sa umjetnicima koji kritikuju američki sistem vrijednosti tako i sa ljudima koji se zdušno bore za bolje naoružavanje Amerikanaca. Pristupačnost oružja, medijsko sveprisustvo nasilja i krvi, te opšta atmosfera straha i ugroženosti, prema Moore i njegovim sagovornicima (pjevač Marilyn Manson, koautor South Parka Matt Stone...) uzrok su velikog broja oružanih incidenata sa smrtnim posljedicama.

Upravo je povezanost sistema vrijednosti i atmosfere u društvu sa praktičnom pristupačnošću oružja glavni uzrok američkog nasilja, smatra Moore. Svoju tvrdnju potkrjepljuje posjetom naseljima u Kanadi, pri samoj granici s Amerikom. Tamo ljudi također vrlo lako mogu kupiti oružje i kupuju ga skoro pa isto onoliko koliko i njihovi susjedi. Ali, Kanađani ne pucaju jedni na druge. Jer tamo niko ne stvara klimu straha.

Moore posebnu pažnju obraća na school shooting, odnosno pucnjave u obrazovnim institucijama, gdje uglavnom učenici ubijaju druge učenike i nastavnike. U Sjedinjenim Država je od početka ovog milenija do danas, nakon masakra u Newtonu, gdje je ubijeno 20 učenika i nastavnika, zabilježeno dvadeset incidenata, u kojima je ubijeno preko 20 učenika ili nastavnika.

Iako Mooreov film već jednu deceniju prima pozitivne kritike i nagrade (Oscar, nagrada u Cannesu...), mnogi su Moorea napadali tvrdeći da mrzi Ameriku. „Klizava logika, tendenciozni stavovi i, iskreno, otvorena demagogija povod su da trijezno porazmislimo o kulturi nasilja u Americi“, pisao je New York Times.

Bowling for Columbine jeste deset godina star film, sa svojim manama i vrijednostima, ali njegovi uvidi, izjave protagonista i stavovi javnih djelatnika itekako su aktuelni i danas, naročito nakon novog masakra koji je uznemirio i svijet i Ameriku.