Dubravka Ugrešić: Narod voli i bira gadove

Dubravka Ugrešić za srbijanski Nedeljnik ekskluzivno govori o životu u egzilu, Haaškom tribunalu, ulozi crkve na Balkanu, jugonostalgiji, krizi identiteta bivših YU država, propadanju kulture na ovim prostorima, ali i o ratno-kafanskom turizmu, Andreju Pejiću, Štefici Cvek...

Dubravka Ugrešić je prva žena koja je dobila NIN-ovu nagradu i danas jedna od najuspješnijih i najuticajnijih književnica u Evropi.

O 'ljepoti' demokratije

"Narod voli gadove. Zato ih i bira za svoje predstavnike. Gadovi su tu da bi se običan birač pri pogledu na njih sam osjećao boljim. Za taj divan osjećaj spreman je da nosi gada na leđima, kao samog vraga u narodnim pričama. Narod ne voli odlikaše, štrebere. S njima se osjeća manji i inferiorniji. Nedavno sam čitala intervju s jednim velikim i poznatim izdavačem koji uskoro odlazi u penziju, i svoju karijeru završava s gorkom spoznajom da većina ljudi zapravo voli loše knjige. I protiv toga se baš ništa ne može. Tako je, valjda, i s političarima. Narod voli i bira one loše. I to je ljepota demokratije. Niko ne može reći da su se gadovi nametnuli narodu. Ne, narod ih je izabrao. Narod ima pravo da ih zbaci s vlasti. Ali, gle paradoksa, ne zbacuje ih. Postavite sebi jednostavno pitanje: Kako to da najpopularnije pop-zvijezde (i u Hrvatskoj i u Srbiji) tako katastrofalno loše pjevaju?", kaže Dubravka Ugrešić za Nedeljnik.

Ona kaže da su posljednje presude Haaškog tribunala, posebno oslobađanje Gotovine i Markača, bile iznenađujuće i za one kojima je pravo profesija, ali i za obične ljude.

"Mene manje zabrinjava to što su oslobođeni, a više to što su takvi ljudi apsolutni nacionalni heroji, što je silan novac potrošen na njihovu odbranu, što opštine poklanjaju zemljišta pored mora za gradnju njihovih vila, što ljudi besplatno grade hacijende za njih, kako se ne bi patili po hotelima, što dobijaju besplate koncesije na eksploataciju mora. Takve privilegije nije imao ni Tito, a kamoli bilo ko po rangu niži od njega", govori Dubravka Ugrešić.

Ugrešić je krajem prošle godine gostovala i u Sarajevu, gdje je s njom upriličen razgovor u čast obilježavanja 20 godina PEN centra u BiH.

O državi i kulturi

U opširnom intervjuu za Nedeljnik, rađenom u Amsterdamu u kojem živi već dugi niz godina, književnica i predavačica na prestižnim univerzitetima govorila je i o sve manjem ulaganju u kulturu na balkanskim prostorima.

"Ako nema države, zar nema ni kulture? Kako se druže kultura i država? Koja je to vrsta veze i mecenstva? Na čemu se ta veza zasniva? Na reciprocitetu? Zašto bih ja vas kao država uopšte trebala finansirati? A šta ćete vi zauzvrat dati meni? Postoji, dakle, hiljadu pitanja. Da li oni koji uništavaju tuđe spomenike kulture, imaju uopšte pravo na svoje? Da li oni koji uništavaju sopstvene spomenike kulture, imaju uopšte ikakvo pravo na kulturu? Da li oni koji uništavaju učesnike u kulturi, imaju pravo na išta?", pita Dubravka Ugrešić.