Dogodilo se na današnji dan

Na današnji dan, 13. juli:

 - 1579. Započela je gradnja karlovačke tvrđave, time i grada, a Karlovac je jedan od rijetkih gradova koji ima potpun datum nastanka. Grad je dobio ime Karlstadt po nadvojvodi Karlu Habsburškom, koji je naredio gradnju, a glavni je graditelj bio Matija Gambon.

 Karlovačka je tvrđava svojim tlocrtom u obliku pravilne šesterokrake zvijezde lijep primjer fortifikacijskoga graditeljstva. Bila je okružena opkopima u koje se u slučaju opasnosti puštala voda iz Kupe i Korane. Karlovcu je bila namijenjena važna uloga u obrani od Turaka, koji ga nikad nisu osvojili. Jedna od legendi pripisuje to priči da je u temelje ugrađeno devet stotina turskih glava koje su "čuvale grad".

- 1878. Nakon mjesec dana zasjedanja završio je Berlinski kongres. Velike su sile u Berlinu revidirale Sanstefanski mirovni ugovor, koji je Rusija sklopila s Turskom poslije pobjedonosnog rata, vođenog 1877. i 1878. godine.

Berlinski je kongres bio sazvan da bi se riješila neka sporna pitanja u svezi s rusko-turskim ratom, osobito zbog straha velikih sila da Rusija odviše ne ojača. Srbija i Crna Gora postale su neovisne kneževine i znatno su povećale svoj teritorij, a Austro-Ugarska je dobila pravo na okupaciju Bosne i Hercegovine.

 - 1882. Došlo do pobune egipatskih časnika protiv dotadašnje turske vlasti, London je dočekao dugo priželjkivanu prigodu da se domogne Sueskoga kanala. Pobunjenici su počeli utvrđivati luku u Aleksandriji i na njene opkope postavljati topove.

Za Engleze, kojima je Suez bio od neprocjenjive važnosti, to je bio otvoreni izazov. Britanska sredozemna flota dobila je naredbu da poruši utvrde ako se radovi nastave. 13. jula 1882. topovi s engleskih brodova otvorili su vatru na egipatske položaje oko Aleksandrije. Utvrde su bile u trenutku potpuno uništene.

Taj događaj potaknuo je Arape na pobunu, pa su za odmazdu poubijani mnogi Europljani, a njihove kuće opljačkane. Egipatska vlada nije to mogla spriječiti, pa su se Englezi iskrcali na kopno i zauzeli Aleksandriju, Kairo, a zatim i čitav Egipat. Unatoč turskim i ruskim prosvjedima, Englezi su iskoristili to što Francuska nije reagirala, pa su okupaciju nastavili i svoj dobitak oko Sueskoga kanala učvrstili.

 - 1906. U Zagrebu je umro hrvatski književnik Josip Eugen Tomić. Bio je popularni prozaist i dramatičar.

 Najpoznatija su mu djela 'Melita', svojevrsna kritika viših građanskih krugova, zatim 'Veronika Desinićka' i 'Zmaj od Bosne', te proze na bosanske teme. Pisao je i komedije : 'Bračne ponude, 'Zatečeni ženik', a osobito popularna bila je komedija 'Franjo barun Trenk.

 Dovršio je Šenoinu 'Kletvu' te preveo pedesetak kazališnih djela i mnoge povijesne romane. Josip Eugen Tomić je rođen 1843. godine u Požegi.
 
- 1985. Na londonskom stadionu Wembley i na stadionu John Kennedy u Philadelphiji 13. je jula istovremeno održan veliki muzički koncert. U akciji pružanja pomoći gladnima u Africi sudjelovali su najpoznatiji rock i pop glazbenici svijeta, a izravan televizijski prijenos pratilo je oko milijardu i pol gledatelja širom svijeta.