Charlie Chaplin: 125 godina od rođenja hroničara gorko-slatkog života

Prije 125 godina, upravo na današnji dan, rođen je glumac, reditelj, scenarist i muzičar - Charlie Chaplin. Pravim imenom Charles Spencer Chaplin rođen je 16. aprila 1889. godine u Walworthu u Londonu. Njegova bogata karijera, koja je obilježila doba nijemog filma, potrajala je punih 65 godina.

Chaplinovi roditelji radili su kao zabavljači u varijeteu, a rastali su se prije nego što je navršio tri godine. Od razvoda roditelja, Charlie je živio s majkom na različitim adresama, s tim da je otac bio alkoholičar koji ga je rijetko kontaktirao.

Nakon što mu je majka doživjela slom živaca, Charlie i njegov brat živjeli su s očevom ljubavnicom koja ih je poslala u školu na Kennington Roadu. Kad mu je bilo samo dvanaest godina, Charlie je primio vijest o smrti svog oca i ponovo se preselio kod majke.

U tom je periodu počeo sanjariti o velikoj karijeri zabavljača, i snovi su uskoro postali stvarnost. Chaplin je počeo nastupati u Americi s glumačkom družinom Freda Karnoa u kojoj su bili Arthur Stanley Jefferson, koji će kasnije postat poznat kao Stan Laurel, odnosno Stanlio. Chaplinov nastup s družinom vidio je filmski producent Marc Sennett, koji ga je angažirao za filmski studio Keystone Film Company.

Chaplin je prvi put nastupio na filmu u komediji Making a Living, objavljenoj 2. februara 1914. godine. Svakako najpoznatiji i najistaknutiji Chaplinov film bio je The Tramp, u kojem je utjelovio lik lutalice otmjenog držanja i "gentlemanskih" manira. Njegov crni uski kaput, prevelike hlače i cipele, bambusov štap, polucilindar te širok osmijeh i specifični brčići postali su njegov zaštitni znak kroz čitavu karijeru.

Među najpoznatijim klasicima Charlieja Chaplina još su i The Gold Rush i Circus, a nakon pojave zvučnog filma, pamtimo ga po filmovima kao što su The Great Dictator, Monsieur Verdoux i Limelight.

U kasnijem razdoblju optužen je za komunizam i nemoralno ponašanje. 1952. godine, na premijeri filma Limelight u Londonu, saznaje da će protiv njega biti pokrenuta istraga i da će mu uskratiti dozvolu za ponovni ulazak u Ameriku. 

Chaplin odlazi u Švicarsku, gdje ostaje sve do 1972. godine, kad se vraća kako bi primio Oscar za životno djelo. Osim uručenog kipića, Chaplin tu večer može pamtiti i kao večer u kojoj je primio i najdulje ovacije u historiji Akademije, punih 12 minuta.

Umro je 25. prosinca 1977. godine u Corsier-sur-Veveyu u Švicarskoj.