Arthur C. Clarke bi danas napunio 94 godine

Radiosarajevo.ba
Arthur C. Clarke bi danas napunio 94 godine


Danas, 16. decembra Arthur C. Clarke bi napunio 94 godine, a umro je samo dvije godine prije nego što bi spoznao da li su se ispunila njegova predviđanja iz romana "2010".

Bio je sin seljaka, studirao je na kraljevskom koledžu u Londonu, a bavio se naučnim istraživanjima prije nego se okrenuo naučnoj fantastici.

U Drugom svjetskom ratu, bio je instruktor na radaru, a u jednim naučnim novinama 1945. godine je predstavio koncept prvog komunikacijskog radara, decenijama prije nego što je postao stvarnost. Također je predvidio space shuttlove i superbrze kompjutere, te da će čovjek hodati po Mjesecu.

Autor i vizionar, bio je opsjednut kompjuterima, a akademski profesori često su mu pokušavali oduzeti ideje i autorstvo smatrajući ga većim umišljenikom nego pravim naučnikom. Napisao je više od 100 knjiga raznih oblasti, o svemiru, nauci, budućnosti.

Priča iz 1968. godine, “Odiseja u svemiru 2001” napisana je ujedno i kao roman i kao scenarij, sa  režiserom Stanleyom Kubrickom. Predstavljala je svojevremeno zastrašujuće proročanstvo o umjetnoj inteligenciji.

Njegove knjige o svemirskim putovanjima, te njegova istraživanja na Velikom koraljnom grebenu u Indijskom oceanu, donijela su mu veliko poštovanje u svijetu nauke, ali ipak je njegovo pisanje bilo to koje mu je donijelo najveću slavu.

"Imao sam raznoliku karijeru, kao pisac, morski istraživač, i istraživač svemira. Od svih ovih volio bih da me pamte kao pisca”, rekao je jednom prilikom Clarke.

Neke od njegovih najpoznatijih knjiga su; "Djetinjstvo kraja", "Grad i Zvijezde", "9 milijardi imena za Boga", "Imperijalna Zemlja", "Pjesme daleke Zemlje". Također je napisao romane  i nastavke svoje poznate odiseje, "2010", "2061" i "3001 - Posljednja odiseja".

Njegova ostavština može se nastaviti u filmovima, a za njegovo djelo "Rendezvous with Rama", predviđena je adaptacija filma sa Morganom Freemanom u glavnoj ulozi.

Engleska kraljica Elizabeta je 2000. godine Clarkea proglasila vitezom, iako zbog bolesti nije mogao primiti nagradu.

Bolovao je od post-polio sindroma, a posljednjih dana svog života je trpio probleme sa disanjem i bio vezan za invalidska kolica. Umro je 19. marta 2008. godine. Pokopan je u svom domu u Šri Lanki.

Slavni pisac naučno fantastičnih priča jednom je rekao da je "religija nužno zlo u djetinjstvu naše ljudske vrste". Prije nego što je umro, ostavio je pismene upute za svoju sahranu, koja je bila potpuno sekularna. "Apsolutno nijedan vjerski službenik ne smije imati nikakve veze sa mojim sprovodom", napisao je.

Dražen Huterer za Radiosarajevo.ba

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije