8. mart: Više od karanfila i muškog striptiza

Foto: arhiv

Ideja za međunarodnim ženskim praznikom javlja se početkom 20. stoljeća za vrijeme brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog loših radnih uslova. 8. marta 1857. u New Yorku, žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila prvi put su javno demonstrirale. Demonstracije je rastjerala policija, a te iste žene su, dva mjeseca kasnije, osnovale sindikat .

Osmomartovski protesti održavali su se i narednih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine kada je 15 hiljada žena promarširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa. 1910., Prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale te ustanovila Međunarodni dan žena na prijedlog njemačke socijalistice Clare Zetkin. Naredne godine je Međunarodni dan žena obilježen od strane preko milion ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Ti događaji su koincidirali s požarom u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku, nakon kojeg su slabe mjere sigurnosti na radu uzrokovale veliki broj žrtava. Početkom Prvog svjetskog rata žene širom Evrope su 8. marta 1913. održale demonstracije za mir.

Dan žena u svijetu
Demonstracije povodom Međunarodnog dana žena u Rusiji bile su prvi stadij ruske revolucije. Nakon oktobarske revolucije, boljševička feminstkinja Aleksandra Kolontaj nagovorila je Lenjina da 8. mart postane državni praznik, i tokom sovjetskog perioda se koristio za obilježavanje "herojstva radnica".

Međutim, u mnogim komunističkim državama taj je praznik izgubio svoju ideološku osnovu i postao prilika muškarcima za iskazivanje ljubavi i poštovanja prema pripadnicama suprotnog spola, posluživši kao svojevrsni spoj Majčinog dana i Valentinova u zapadnim državama.

U Čehoslovačkoj se Dan žena za vrijeme komunističkog režima pretvorio u parodiju, te je ukinut nakon Baršunaste revolucije. U Mađarskoj se, običaj poklanjanja cvijeća ženama zadržao i nakon pada komunizma.

Dan žena danas
Dan žena je ostao državnim praznikom u Rusiji, Bjelorusiji, Ukrajini, Kazahstanu, Kirgiziji, Moldaviji, Mongoliji i Tadžikistanu, a obilježava se cvijećem i poklonima.

Na Zapadu se Međunarodni dan žena uglavnom prestao obilježavati 1930-ih, dijelom i zbog toga što ga se povezivalo s komunizmom. Međutim, 1960-ih su ga ponovno počele slaviti feministice. Godine 1975., koja je proglašena Međunarodnom godinom žene, UN su službeno počele obilježavati Međunarodni dan žena.

Danas mnoge organizacije u svijetu obilježavaju Međunarodni dan žena, a neke se nastoje izboriti da postane državnim praznikom u zemljama u kojima to još nije slučaj.